Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




Rodno utemeljeno nasilje | 19.07.2021.

Izmijenjen Pravilnik o načinu izvršavanja mjera opreza

Stop nasilju, s tim da je slovo 'o' ruka ženeNa inicijativu Pravobraniteljice, a na temelju novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19), još tijekom 2019. godine donesen je novi Pravilnik o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva (NN 28/19). Kako je Pravobraniteljica duže razdoblje i ukazivala, Pravilnik je tada sukladno međunarodnim standardima propisao da se u policijskim provjerama izvršavanja mjera opreza određenih na temelju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  fokus provjera poštivanja određenih mjera počiniteljima nasilja ne vrši isključivo preko žrtve već direktnim provjerama osoba kojima su mjere određene, odnosno aktivnim praćenjem počinitelja nasilja.

Međutim, sve do lipnja ove godine, Pravilnik o načinu izvršenja mjera opreza (dalje u tekstu: Pravilnik) koje se izriču na temelju Zakona o kaznenom postupku, a kada se radi o terećenjima počinitelja nasilja za kaznena djela, u svom članku 10. stavku 2. propisivao je da se provjera izvršavanja određenih mjera opreza vrši isključivo na temelju razgovora s žrtvom (radi se o provjeri izvršavanja mjere opreza zabrane približavanja određenoj osobi i provjeri izvršavanja mjere opreza zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom).

Pravobraniteljica je u više navrata  upozoravala  da je navedeni provedbeni standard nelogičan i protivan brojnim konvencijama i europskim direktivama koje propisuju načela i standarde progona počinitelja i zaštite žrtava kaznenih djela, posebice obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja i to upravo zato što takvo postupanje direktno ugrožava žrtvu i izlaže je sekundarnoj viktimizaciji (što je već odavno napušteno u međunarodnoj praksi kad je u pitanju rodno utemeljeno nasilje), a istovremeno ne sprječava počinitelja u kršenju određene mu mjere.  Nadalje, provjeravajući izvršenje mjera sa žrtvama ne šalje se nikakva poruka ni društvu, ni počinitelju da će se svi počinitelji kojima su mjere opreza određene zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela doista i nadgledati te da će njihova privremena ograničenja temeljnih ljudskih prava biti ograničena, odnosno da će im sukladno određenim mjerama opreza pravo na slobodu kretanja i slobodu kontaktiranja s određenim osobama biti privremeno ukinuto.

Pravobraniteljica je stoga predlagala da se u što kraćem roku pokrenu izmjene Pravilnika, odnosno opisane sporne odredbe, a sve kako bi se u fokus policije doveo počinitelj, a ne žrtva. Predlagano je da se u Pravilniku propiše kako se provjere izvršavanja mjera opreza vrše isključivo preko osobe kojoj je mjera izrečena i preko njegove uže i šire obiteljske i socijalne okoline, a samo alternativno sa žrtvama, odnosno samo ukoliko su one s tim suglasne.  Nažalost, Pravilnik je u konačnici izmijenjen na način da su samo djelomice uvaženi prijedlozi Pravobraniteljice. Iako su u Pravilnik sada uključene provjere osoba kojima su mjere izrečene (počinitelji) te druge osobe koje mogu imati saznanja o kršenju izrečenih mjera, i dalje su žrtve ostale na prvom mjestu kao osobe s kojima policija provjerava poštivanje mjera opreza.

Pravobraniteljica smatra da je ovakvo rješenje suprotno međunarodnim standardima zaštite žrtava obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja. Osim na međunarodnim standardima, Pravobraniteljica svoje stajalište temelji i na brojnim zaprimljenim  pritužbama žena – žrtava nasilja koje su isticale kako ne žele da ih policija kontaktira i obilazi na njihovim adresama boravka i  radnim mjestima, već žele da se obilazi osoba kojoj je mjera opreza izrečena.

Uz sve navedeno, kroz tijelo koje nadgleda sve slučajeve ubojstva žena – Femicide Watch, koje je 2017, osnovala Pravobraniteljica, pokazalo se i u praksi da kada policija provjere izvršavanja mjera opreza vrši preko žrtva, počinitelj zapravo ne osjeća nikakvu ugrozu pa često dolazi i do ubojstava žena, odnosno femicida i to za vrijeme dok je počinitelju bila izrečena neka od mjera opreza. Pravobraniteljica će se stoga nastaviti aktivno zalagati za izmjene navedenog Pravilnika i njegovo potpuno usklađivanje sa međunarodnim standardima i najboljim praksama zaštite žrtava i progona počinitelja rodno utemeljenog nasilja.

 

 


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.