Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 03.05.2021.

Lokalni izbori 2021. - priopćenje povodom početka izborne promidžbe

Lokalni izbori 2021. logoPovodom današnje objave kandidacijskih lista od strane Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, čime službeno započinje izborna promidžba sukladno čl. 35. st. 1. Zakona o lokalnim izborima (NN 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21), Pravobraniteljica sve sudionike/ce izbora, medije i javnost podsjeća na obvezu korištenja komunikacijskih obrazaca kojima se poštuju osobno dostojanstvo i ljudska prava drugih osoba te političke stranke, kandidate i kandidatkinje i ostale sudionike/ce izborne kampanje poziva da vode računa o načinu na koji će komunicirati s javnošću i s kandidatima i kandidatkinjama konkurentskih političkih stranaka.
 
Sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17), zabranjeno je javno predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način. U skladu s time, nisu dozvoljeni pokušaji diskreditiranja političkih konkurenata koristeći uvredljive, omalovažavajuće ili ponižavajuće kvalifikacije druge osobe s obzirom na spol, bračni status, obiteljski status ili spolnu orijentaciju. Sukladno Izbornom etičkom kodeksu (NN 75/16), u predizbornom nadmetanju nije dopušteno pozivati na nasilje, širiti nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju te poticati neravnopravnost spolova.

Na važnost odgovornog komuniciranja od strane svih sudionika javne rasprave za vrijeme trajanja predizbornih kampanja u državama članicama ukazala je i Europska mreža tijela za jednakost (EQUINET). U Preporukama za suzbijanje diskriminacije i govora mržnje u predizbornim kampanjama (2019.). EQUINET podsjeća da sloboda izražavanja nije apsolutna i da oblici izražavanja koji šire, potiču, promiču i opravdavaju nesnošljivost po bilo kojoj diskriminacijskoj osnovi nisu prihvatljivi niti dozvoljeni u javnom diskursu.

U Preporuci CM/Rec(2019)1 o prevenciji i suzbijanju seksizma Odbor ministara Vijeća Europe ukazuje na to da su žene na položajima moći ili vlasti, uključujući javne osobe, posebne mete seksizma jer se smatra da su odstupile od društvenih rodnih normi koje isključuju žene iz javnih prostora ili s položaja autoriteta. Žene koje rade u javnom sektoru, uključujući izabrane članice tijela koja donose odluke, na svim razinama se nerijetko suočavaju s izazovima u pogledu svog dostojanstva, legitimnosti i autoriteta zbog seksizma i seksističkog ponašanja. Stoga Vijeće Europe državama članicama preporučuje da potiču promicanje pozitivne slike žene kao aktivne sudionice u društvenom, ekonomskom i političkom životu.

U skladu s navedenim, Pravobraniteljica podsjeća da političari i političarke, kao javne osobe koje pretendiraju doći na poziciju na kojoj se donose odluke i predstavljati svoje sugrađanke i sugrađane na lokalnoj, nacionalnoj i(li) čak međunarodnoj razini, svojim ponašanjem i izražavanjem postavljaju standarde javnog komuniciranja, daju primjer drugima te stoga snose veću društvenu odgovornost za izgovorenu riječ i poruku koju upućuju javnosti. Stoga imaju dužnost posebnu pozornost obraćati na to da svojim stilom komunikacije ne promiču rodne stereotipe, seksizam ili bilo koju drugu vrstu diskriminirajućih poruka temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa, spolne orijentacije, te drugih diskriminacijskih osnova.

Poput političara/ki, odgovornost snose i mediji koji su dužni izbjegavati diskriminacijsko izvještavanje i/ili naslove kojima se, između ostalog, u prvi plan stavljaju privatne i intimne informacije (ili fotografije) kandidata i kandidatkinja, koje ni na koji način nisu povezane s njihovim političkim djelovanjem ili programom niti su od javnog interesa. Mediji su dužni odgovorno i vjerodostojno prenositi informacije kako se izjave aktera izbornog procesa ne bi pogrešno interpretirale, izbjegavajući pritom tendencioznost i senzacionalizam, te posebno sve oblike seksizma.

Pravobraniteljica će u okviru odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova iz pozicije neovisnog i samostalnog tijela pratiti predizbornu kampanju. U skladu s obvezom da djeluje na nepristran način, tijekom izbornog procesa Pravobraniteljica ne istupa s upozorenjima i preporukama kako se njezino djelovanje u javnosti ne bi potencijalno protumačilo kao agitiranje za određenu političku opciju, ali će se, kao i uvijek do sada, na sva pitanja vezana uz ravnopravnost spolova i druge diskriminacijske osnove koje su u njezinoj nadležnosti, osvrnuti u rodnoj analizi izborne kampanje koju redovito izrađuje nakon provedbe političkih izbora u Hrvatskoj.

Iz medija: 

Žene i mediji, 03.05.2021.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.