Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




IZJAVE MEDIJIMA | 07.01.2021.

Izjava za Gloria Glam o diskriminaciji na intervjuima za zapošljavanje

Gloria Glam logoPravobraniteljica Višnja Ljubičić dala je izjavu za portal Gloria Glam na temu diskriminacije na intervjuima za zapošljavanje, koja je u posljednjih nekoliko dana postala aktualna zbog objave odluke Državnog inspektorata o kazni jednoj varaždinskoj tvrtki zbog postavljanja nedopuštenih pitanja kandidatkinji na intervjuu (tim povodom pravobraniteljica je također dala izjavu Slobodnoj Dalmaciji).

Pravobraniteljica je istaknula da sva pitanja koja se na razgovorima na posao odnose na planove oko zasnivanja braka ili rađanja djece predstavljaju diskriminaciju i izričito su zabranjena. Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17) zabranjena je diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog statusa, te na temelju trudnoće i materinstva (čl. 6. st. 2. Zakona). Diskriminacija na području zapošljavanja i rada općenito je zabranjena u javnom i privatnom sektoru, uključujući državna tijela, u odnosu na uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obavljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata/tkinja za radna mjesta, u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije, te u odnosu na usklađivanje profesionalnog i privatnog života, trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva (čl. 13. st. 1. al. 1., 6. i 7. Zakona). Pritom je važno istaknuti da se Zakonom izravna diskriminacija definira kao svako postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji (čl. 7. st. 1. Zakona). To znači da su navedena pitanja zabranjena u svim slučajevima, neovisno o namjeri s kojom su postavljena. Na primjer, poslodavci se ne mogu pravdati da su ih postavili u neformalnom tonu i da se odgovor na takvo pitanje ne uzima kao kriterij za zapošljavanje ili da nije bio dio intervjua.

Svaku prijavu i svaki procesuirani slučaj ovog tipa treba smatrati pozitivnim i pro-aktivnim djelovanjem, pa tako i nedavno javno obznanjeni slučaju u kojem je postupao Državni inspektorat. Važno je da se takvi slučajevi dosljedno prijavljuju, jer što se više prijavljuju, to će ih biti manje. Prilikom izricanja kazne u obzir se uzima i recidivizam - poslodavci koji ponavljaju isti prekršaj, oštrije se kažnjavaju. Pored kazni predviđenih Zakonom o radu, oštećena strana također ima mogućnost potraživanja odštete sudskim putem temeljem odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije. Reagiranje kandidatkinja i kandidata koji se na razgovorima za posao susreću s takvim postupanjem poslodavaca iznimno je važno. Strah od eventualnih negativnih posljedica ne bi trebao biti razlog za potpuni izostanak bilo kakve reakcije, budući da se prijava može podnijeti i anonimno. Osim Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, takvi slučajevi se mogu prijaviti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Cjelovita izjava pravobraniteljice dostupna je na sljedećoj poveznici:
"Pitanja o braku i djeci na razgovorima za posao su protuzakonita. Zašto ih ne prijavljujemo češće?" (Gloriaglam.hr, 7.1.2021.)


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.