Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

JAVNA PRIOPĆENJA | 19.11.2020.

Priopćenje povodom Svjetskog dana poduzetnica

Logo Pravobraniteljice za ravnopravnost spolovaSvjetski dan poduzetnica obilježava se 19. studenog. Prema najnovijim podacima u RH ima 70.000 poduzetnica i jedna smo od rijetkih zemalja koje ima Strategiju razvoja ženskog poduzetništva. Često se postavlja pitanje je li potrebno razdvajati poduzetništvo na muško i žensko. Odgovor je potvrdan budući da je žensko poduzetništvo osjetljivije i treba mu više podrške da bi se razvijalo jer se žene koje se bave poduzetništvom, ili to namjeravaju, zbog patrijarhalne podjele rodnih uloga, još uvijek nalaze u nepovoljnijoj startnoj poziciji od muškaraca. Naime, iako je žensko poduzetništvo opterećeno nekim preprekama koje muče i muške poduzetnike (nelikvidnost, težak pristup financijama, složen regulatorni okvir, siva ekonomija i dr.), ono ima i dodatne, specifične prepreke povezane općenito s karakteristikama ženskoga poduzetništva (nedovoljna podrška društva u organizaciji obiteljskog života, tradicionalna shvaćanja o ulozi žena, otežan pristup znanjima i vještinama i dr.). Budući da žene još uvijek rade „dvostruku smjenu“, onu plaćenu na poslu i onu neplaćenu u kući, neophodno je donijeti, ali prije svega provoditi mjere za stvaranje ravnoteže poslovnog i privatnog života, odnosno ravnopravne podjele poslova vezanih uz dom i obitelj između žena i muškaraca. To je pretpostavka većem uključivanju žena na tržište rada, kao i u poduzetništvo. 

Pravobraniteljica je upravo zbog toga osmislila i provela dvogodišnji EU projekt „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života” u okviru kojeg se, između ostalog, službenike/ce javnih i državnih institucija, te lokalne i područne (regionalne) samouprave educiralo o postojanju rodne nejednakosti unutar obitelji i potrebi stvaranja pozitivnog radnog okruženja prema obiteljima (family-friendly politici) koja pomaže ženama s djecom da usklade obiteljske i radne obveze te  potiče muškarce da zauzmu pro-aktivnu ulogu u domaćinstvu, posebice u brizi za djecu u formativnoj dobi. 
U okviru projekta provedena su i istraživanja o ulozi i važnosti politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada koja su pokazala da rutinske kućanske poslove obavljaju uglavnom žene (83%) te da je briga za djecu uglavnom prepuštena ženama (58%). Naime,  iako Hrvatsku prati poduža tradicija sudjelovanja žena na tržištu rada te se radno vrijeme žena ne razlikuje bitno od radnog vremena muškaraca (rade podjednaki broj tjednih radnih sati, podjednako su zaposleni na radnim mjestima sa smjenskim radom ili asocijalnim radnim satima), ne dolazi do većih promjena u rodnim praksama u privatnoj sferi. Nažalost, usklađivanje obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj ostaje nisko na listi prioriteta te se ne slijede trendovi zapadnoeuropskih zemalja koji pridaju sve veću važnost upravo očevim dopustima i općenito aktivnoj ulozi očeva u ranoj dobi djeteta, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te socijalnom riziku dugotrajne skrbi. 

Osim toga, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je predlagatelju Zakona o doprinosima komentar na novinu da bi se slijedom nove zakonske odredbe članu/ici uprave trgovačkog društva, izvršnom/j direktoru/ici trgovačkog društva i upravitelju/ici zadruge prijavljenim na pola radnog vremena doprinosi trebali udvostručiti pa bi tako ta odluka mogla posebno oštetiti žene poduzetnice koje radom na pola radnog vremena nastoje balansirati između privatnih obveza i ulaganja u karijeru. Pravobraniteljica je istaknula da se zakonske mjere usmjerene na onemogućavanje zloupotrebe rada u nepunom radnom vremenu ne smiju prelamati na poduzetnicama, ali niti na poduzetnicima koji rade pola radnog vremena radi brige o djeci. 

Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u RH 2014.-2020., kao ključne mjere za uključivanje žena u svijet poduzetništva navodi stvaranje poticajnog okruženja te potporu poduzetnosti žena, a čiju nužnost potvrđuju podaci o poduzetničkoj aktivnosti žena. Obvezivanje na plaćanje punih doprinosa za pola radnog vremena zasigurno ne doprinosi stvaranju takvog poticajnog okruženja za poduzetnice koje rad s pola radnog vremena vide kao jedini način da u određenom vremenskom razdoblju ostanu na tržištu rada, ali i da realiziraju planove o proširivanju obitelji. Stoga je Pravobraniteljica dala preporuku da se za člana/icu uprave i/ili izvršnog/u direktora/icu i/ili upravitelja/icu zadruge prijavljenog/u na pola radnog vremena, odnosno na nepuno radno vrijeme plaćaju umanjeni doprinosi, a koji mogu biti definirani u skladu s visinom prihoda poduzeća. Predlagatelj, nažalost, nije uvažio Pravobraniteljičine prijedloge.

U okviru prvog EU projekta „Uklanjanje staklenog labirinta - jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj“ kojem je bila nositeljica, Pravobraniteljica je osmislila i sudjelovala u nastajanju prve Baze poslovnih žena koja okuplja sposobne i kvalificirane poslovne žene koje u svakom trenutku preuzeti neku od upravljačkih pozicija u kompanijama. U tri selekcijska ciklusa Baza je uključila više od 100 žena. Baza je pokazatelj da na hrvatskom tržištu postoji dovoljan broj žena s respektabilnom karijerom i postignućima koja ih čine spremnima za najodgovornije pozicije. Hrvatska Baza poslovnih žena radi se po uzoru na već postojeće slične baze u svijetu poput onih Global Board Ready Women inicijative ili European Network for Women in Leadership.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.