sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Priopćenje povodom upita o jezičnom izričaju u Prijedlogu Zakona o udžbenicima za osnovne i srednje škole

Logo facePovodom novinarskih upita koje smo zaprimili vezano za specifičan jezični izričaj u Prijedlogu Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), Pravobraniteljica ističe sljedeće. U Prijedlogu zakona nazivi funkcija osoba zaposlenih u osnovnim i srednjim školama navode se isključivo u ženskom rodu (nastavnica, ravnateljica i sl.) te se u dijelu javnosti odvijaju rasprave je li takav jezični izričaj primjeren i ispravan.

Pravobraniteljica je kroz vlastito dugogodišnje iskustvo, pri razmatranju raznih jezičnih pitanja koja se odnose na uporabu muškog i ženskog roda u hrvatskom jeziku, utvrdila da u lingvističkoj struci ne postoji apsolutni konsenzus oko pojedinih problemskih pitanja, pa tako ni po pitanju načina uporabe muškog i ženskog roda prilikom navođenja naziva funkcija za žene i muškarce.

S jedne strane, postoji tumačenje prema kojemu je muški rod neobilježen te obuhvaća i muški i ženski rod, a ženski rod obilježen te obuhvaća samo ženski rod. Zbog toga je primjereno npr. imenicu „ravnateljica“ koristiti samo uz navođenje konkretne ženske osobe koja tu funkciju obnaša. Prema takvom tumačenju, službeni pravni akti poput zakona Republike Hrvatske bi trebali biti pisani u muškom rodu.

Međutim, s druge strane, postoje tumačenja prema kojima je tradiciju hrvatskog jezika nužno prilagoditi suvremenom dobu te početi fleksibilnije i ravnopravnije koristiti muški i ženski rod. Argument koji se pritom ističe je nepostojanje praktičnih zapreka i negativnih implikacija u jezičnom smislu da se takvoj promjeni pristupi.

Pravobraniteljica redovito ističe da se ravnopravnost spolova u hrvatskom jeziku najpunije ostvaruje navođenjem izraza i jezičnih sklopova u oba roda (npr. nastavnik/nastavnica), što je u skladu s preporukama Vijeća Europe. Uzimajući u obzir različita tumačenja stručnjaka i stručnjakinja u području hrvatskog jezika, Pravobraniteljica u svojoj praksi redovito preporučuje da se ženski rod koristi na isti način, ravnopravno s muškim, kada god je to u jezičnom smislu prihvatljivo, pazeći da ne dolazi od teže čitljivosti i nepotrebnog opterećenja teksta koji bi narušavao prirodnost hrvatskog jezika u slučajevima kada dolazi do frekventnog navođenja izraza koji imaju rodno značenje. U takvim slučajevima, kada je zbog objektivnih razloga potrebno prikloniti se uporabi jednog roda, Pravobraniteljica smatra da se načelo ravnopravnosti spolova na odgovarajući način poštuje uvrštavanjem uvodne napomene o rodnoj neutralnosti izraza.

Slijedom navedenoga, Pravobraniteljica je mišljenja da tekstovi pisani u ženskom rodu, jednako kao i u obrnutim slučajevima kada su pisani u muškom rodu, nisu u neskladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, ukoliko postoji uvodna napomena o rodnoj neutralnosti izraza i jezičnih sklopova. Uzimajući u obzir nastojanja za postizanjem ravnopravnosti spolova u svim područjima javnog i privatnog života, kao i realnost da je još puno truda potrebno uložiti kako bi se ta ravnopravnost postigla, Pravobraniteljica smatra kako je stil pisanja pravnih akata u ženskom rodu doprinos promicanju ravnopravnosti spolova na simboličkoj razini hrvatskog jezika. Iz perspektive ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica smatra kako ne postoje prepreke koje bi u praktičnom jezičnom smislu priječile takav način uporabe muškog i ženskog roda.

Međutim, ono na što želimo dodatno ukazati po pitanju ovog specifičnog slučaja Prijedloga zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu je sljedeće. Naime, radi se o zakonskom aktu u području osnovnog i srednjeg obrazovanja u kojem je prisutna osjetna feminizacija nastavničkog i stručnog kadra. Problem nedostatka muškaraca uključenih u odgoj i obrazovanje djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta izrazito je naglašen, te se tijekom godina dodatno produbljuje. Zbog toga je od velike važnosti poticati veći interes muškaraca za uključivanje u rad u tom sektoru, te biti na posebnom oprezu kako ih se ne bi dodatno destimuliralo u tim nastojanjima.

Iz medija:

N1TV, 11.8.2018.

N1 TV, 10.8.2018.

Radio Slobodna Europa, 10.8.2018.

RTL Danas, 10.8.2018.