sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Komentar pravobraniteljice za Novi list

novi listPravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Novi list navode Otvorenog pisma Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo u kojem se traži preispitivanje Izvješća o radu za 2017. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U svom komentaru navela je da u godišnjim izvješćima o radu, pa tako i u Izvješću o radu za 2017. godinu, objavljuje statističke podatke o nasilju u obitelji koje je dobija od Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa koja prikupljaju podatke razvrstano po spolu. Pritom Pravobraniteljica, ne osporavajući podatke Državnog zavoda za statistiku, u svojim godišnjim izvješćima ne analizira „linearne trendove do 2030. godine“, pa tako niti vezano uz nasilje u obitelji, već  postojeće stanje i trendove vezano uz nasilje u obitelji, posebice u posljednjem desetogodišnjem periodu.

Gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja nasilja, ukupno je 77% muškaraca i 23% žena počinitelja/ica, što je identičan postotak onom iz 2015.-2016. Ovakve brojke jasno upućuju na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano i uglavnom usmjereno prema ženama te da su počinitelji redovno u značajno većem broju muškarci i to bez obzira na broj ukupno prijavljenih slučajeva koji se iz godine u godinu mijenja, dok spolna struktura počinitelja već treću godinu za redom ostaje ista. Pravobraniteljica nigdje u svojim Izvješćima ne „dovodi u zabludu javnost i nadležna tijela da je nasilje žena prema muškarcima beznačajno“, kao što se to navodi u Otvorenom pismu. Štoviše Pravobraniteljica ukazuje na štetnost svih oblika nasilja, posebice nasilja u obitelji, bez obzira na to tko je žrtva, a tko počinitelj. Pritom Pravobraniteljica ukazuje kako se u postotku od 23 % žena počiniteljica nasilja nalaze i žene koje su prekršajno prijavljene zajedno sa primarnim počiniteljem nasilja, čime se povećava udio žena koje su počiniteljice nasilja.

Prema podacima MUP-a, od 2012.-2017., u Hrvatskoj su 90 žena ubili njihovi supruzi/partneri/bivši supruzi ili bliske osobe. Femicid u Hrvatskoj čini 25-30% svih ubojstava, što je uistinu zabrinjavajući postotak. U posljednje dvije godine, 2016.-2017., u Hrvatskoj je zabilježen najveći broj ubojstava žena - ubijeno je ukupno 38 žena, od čega 33 od strane njima bliskih osoba, što predstavlja 40% svih ubijenih žena u bliskim odnosima u posljednjih pet godina.

U kontekstu navedenog, Pravobraniteljica napominje kako se u velikom broju međunarodnih dokumenata (Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Deklaracija UN-a o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993. godine, Preporuka Rec (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o zaštiti žena od nasilja, Opća preporuka br. 35. o rodno utemeljenom nasilju nad ženama iz 2017. godine i dr.) koje je Republika Hrvatska ratificirala ili se izravno primjenjuju, nasilje prema ženama određuje kao rodno uvjetovano nasilje. U svim tim dokumentima rodno uvjetovano nasilje se definira kao nasilje nad ženama naprosto zato što su žene i koje nerazmjerno pogađa žene, odnosno rodno uvjetovano nasilje u svim svojim oblicima pogađa uglavnom žene. Ono odražava i povećava neravnopravnost između žena i muškaraca te je i dalje ozbiljan problem u svim zemljama članicama Europske unije. S druge strane, niti jedan međunarodni dokument, premda navodi da i muškarci mogu biti žrtve nasilja, nasilje prema muškarcima ne tretira kao rodno uvjetovano nasilje, i to je bitna razlika. Dakle, svi dostupni i usporedivi podaci o nasilju nad ženama u Europskoj uniji potvrđuju da su žene nerazmjerno više žrtve nasilja od strane muškaraca, pa tako i u Republici Hrvatskoj, i ti su podaci neumoljivi. Zbog toga Pravobraniteljica koristi termine „nasilje prema ženama“ i „rodno uvjetovano nasilje“.

Nadalje, Pravobraniteljica ukazuje kako je tijekom 2018. zaprimila pritužbu iz koje proizlazi da je muškarac žrtva obiteljskog nasilja skupa s djecom zatražio smještaj u jednom od skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, i koji smještaj mu je odobren. Pravobraniteljica svakako pozdravlja ovakvu praksu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano podržava rad organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom prava roditelja (majki i očeva) vezano uz roditeljsku skrb. Pravobraniteljica aktivno promovira načela ravnopravnosti spolova na području roditeljske skrbi, a posebice vezano uz što veće uključivanje očeva u skrb i brigu o djeci (navedeno na str.137. Izvješća o radu za 2017.). Tijekom 2017. pravobraniteljica je sudjelovala na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na temu „Ravnopravno roditeljstvo“ koju je sazvao predsjednik Odbora, a na zahtjev Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo. Povodom Dana očeva (19.3.2017.), Pravobraniteljica je u javnom priopćenju na svojoj službenoj web stranici podsjetila na važnu ulogu očeva u odgoju djece i potrebu njihovog što ranijeg ravnopravnog uključivanja u brigu i odgoj. Vezano za roditeljsku skrb, pravobraniteljica je davala i izjave za medije pa je tako komentirala za Al Jazeera televiziju (20.2.2017.) iskustva iz prakse institucije vezano za pritužbe muškaraca kao žrtava partnerskog nasilja. Tjednik Nacional je (7.2.2017.) objavio članak u kojem je koristio podatke Pravobraniteljice vezane za postupanje po pritužbama očeva i majki koje se odnose na roditeljsku skrb, a vezano uz sumnju na spolnu diskriminaciju njih kao roditelja.

I tijekom 2018. Pravobraniteljica je nastavila sa aktivnostima usmjerenim ka postizanju ravnopravnosti spolova na području roditeljske skrbi. Tako je 17.4.2018. izlagala na okruglom stolu o angažiranom roditeljstvu i aktivnoj ulozi očeva u odgoju djece koji su u Hrvatskom saboru organizirali Veleposlanstvo Kraljevine Švedske i Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora u suradnji s Udrugom RODA i organizacijom Status M, a u okviru projekta Festival tata.

Pravobraniteljica ukazuje kako u svom radu na jednak način postupa po pritužbama muškaraca i žena vezano uz sumnju na spolnu diskriminaciju (temeljem kojih pritužbi provodi ispitne postupke) te dosljedno prati provedbu načela ravnopravnosti spolova na svim područjima života.

Novi list on-line, 11.5.2018. 

Attachments:
Download this file (Novi list, 11.5.2018.pdf)Novi list, 11.5.2018.pdf[ ]1438 Kb
Download this file (Zadarski list, 11.5.2018.pdf)Zadarski list, 11.5.2018.pdf[ ]1341 Kb