sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Pravobraniteljica za Nacional o jezičnoj ravnopravnosti

NacionalPravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za Nacional rodno osjetljiv jezik. Pravobraniteljica je navela niz praktičnih primjera na koje nailazimo u svakodnevnoj komunikaciji koji reflektiraju društvenu neravnopravnost žena i muškaraca. Na primjer, umjesto poduzetnica, govori se o ženama poduzetnicima, umjesto liderica o ženama liderima ili se samim izborom riječi sugerira da se žena našla na mjestu koje pripada muškarcu: „Prva žena na mjestu predsjednika Harvarda“. I žene same sebe oslovljavaju u muškom rodu, na primjer, kada o sebi govore kao o liječnicima ili profesorima.

S jedne strane to je zbog uobičajene prakse u kojoj muški rod u jeziku označava i ženski i muški spol, ali i zbog toga što, kada se radi o visokopozicioniranim funkcijama ili zanimanjima velike društvene vrijednosti, akademskim titulama, mnoge žene smatraju da korištenje muškog roda svjedoči o većoj vrijednosti i donosi veće poštovanje. Svojevrsno „opravdanje“ se nalazi i u samim jezičnim strukturama, budući da su ženska zanimanja često tvorbe muškog naziva i dodatka – ica koje je često umanjenica osnovnog pojma. Također, još uvijek postoji jezična distinkcija temeljena isključivo na tome je li žena udata ili nije (gospođica-gospođa). Za muškarce ne postoji jezično razlikovanje oženjenog i neoženjenog muškarca jer njegov bračni status, za razliku od ženskog, nije nikada bio mjerilo njegove vrijednosti ili prihvaćenosti u društvu. Pravobraniteljica je zaključila da neravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada, u politici i gospodarstvu, u medijima i obrazovanju, te drugim područjima javnog i privatnog života, neće se automatski promijeniti na bolje pukim nametanjem muškom i ženskog roda za sve izraze, pogotovo one u kojima do sada nije postojao ženski rod. Neki od izraza koji se „smišljaju“ i djeluju vrlo nespretno, vjerojatno neće zaživjeti jer se neće koristiti. Međutim, osvještavanje javnosti da diskriminacija temeljem spola postoji i na jezičnoj razini, traženje da se, gdjegod je to moguće, koriste oba roda u pisanju i govoru,  pogotovo na službenoj i poslovnoj razini, da se svjedodžbe i diplome navode u rodu osobe kojoj se izdaju i sl., doprinos je koji će ubrzati proces promjene nekih jezičnih standarda koji su vremenom postali uobičajeni, ali nisu zato ništa manje diskriminatorni po svom značenju.

Attachments:
Download this file (Nacional, 24.10.2017.pdf)Nacional, 24.10.2017.pdf[ ]6117 Kb