sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Priopćenje o rezultatima lokalnih izbora 2017.

Logo facePovodom objave rodne statistike izabranih kandidata Državnog izbornog povjerenstva s nedavno održanih lokalnih izbora, Pravobraniteljica ističe najznačajnije podatke po pitanju ravnopravnosti spolova.

Izborni rezultati pokazali su da su ovi lokalni izbori donijeli blago poboljšanje po pitanju zastupljenosti žena na svim razinama vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave. U odnosu na rezultate prošlih lokalnih izbora održanih 2013. godine, kada su žene u svim predstavničkim* i izvršnim tijelima** jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bile zastupljene s 17,7%, njihov udio je povećan za 6,7% i sada iznosi 24,4%.

Povećanju je zasigurno pridonijelo nastupanje obveze poštivanja spolne kvote prilikom sastavljanja kandidacijskih lista na ovim izborima, koje je utjecalo na to da žene na kandidacijskim listama budu zastupljene s najvećim udjelom do sada na lokalnim izborima - 41,7%. To međutim nije rezultiralo tako značajnim povećanjem udjela izabranih žena zbog toga što su žene na kandidacijskim listama pretežno pozicionirane u njihove donje dijelove (npr. među nositeljima/cama lista bilo je samo 15% žena). Nažalost, par-nepar sustav koji je Pravobraniteljica predložila političkim strankama uoči izbora, u pravilu se nije primjenjivao.

Navedeni rezultat je u granicama očekivanoga, budući da je i praksa drugih zemalja pokazala da inicijalno uvođenje obvezne kvote utječe na povećanje udjela izabranih žena u sličnim postotcima (npr. povećanje od 7% na parlamentarnim izborima u Irskoj 2016. godine).

Unatoč naizgled ne pretjerano izraženoj neuravnoteženosti spolne zastupljenosti na kandidacijskim listama (41,7% žena), treba istaknuti da 374 kandidacijskih lista nije bilo u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08), što čini 14% od ukupnog broja kandidacijskih lista (2.666). Pravobraniteljica očekuje da općinska državna odvjetništva kao ovlašteni tužitelji pokrenu prekršajne postupke protiv odgovornih predlagatelja tih kandidacijskih lista u skladu s člankom 35. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Indikativan pokazatelj podređenog položaja žena u području političke participacije koji je razvidan iz izbornih rezultata, a koji proizlazi iz vidova strukturalne diskriminacije općenito u društvu, je usporedba udjela kandidiranih žena za čelnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (županice, gradonačelnice i načelnice) s udjelom kandidiranih žena za njihove zamjenice. Za sve navedene položaje žene su kandidirane u približno dvostruko većem udjelu za hijerarhijski niži položaj zamjenice čelnika/ce, nego što su kandidirane za same čelnice. Tako je, primjerice, kandidatkinja za zamjenicu župana bilo 33,3%, dok je kandidatkinja za županicu bilo 15,6%, a slična je situacija i s gradonačelnicama i načelnicama (gradonačelnice 17,9%, zamjenice 35,0% / načelnice 13,7%, zamjenice 24,4%). U skladu s navedenim omjerima žene su i izabirane. Ovakve brojke su, nažalost, dio trenda prisutnog na svim razinama političkog i javnog odlučivanja i općenito području zapošljavanja i rada, a kojeg karakterizira smanjivanje udjela žena usporedno sa povećavanjem hijerarhijskog značaja pozicije.

Pravobraniteljica podsjeća da je postojeća situacija po pitanju zastupljenosti žena u području političke participacije i dalje daleko od zakonskog normativa koji propisuje da osjetna neuravnoteženost zastupljenosti jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja postoji ako je zastupljenost jednog spola niža od 40%. Pravobraniteljica očekuje da političke stranke pojačaju nastojanja za većim uključivanjem žena u stranačke strukture u skladu s člankom 15. st. 2. prema kojem su dužne uvoditi posebne mjere upravo s tim ciljem.

* općinska vijeća, gradska vijeća i županijske skupštine
** načelnici općina i njihovi zamjenici, gradonačelnici i njihovi zamjenici, župani i njihovi zamjenici