Javno priopćenje o ravnopravnosti spolova u sportu

Unatoč dobro Logo facepostavljenom nacionalnom zakonodavnom okviru o ljudskim pravima u sportu koji je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije i uspostavljenim mehanizmima za zaštitu od diskriminacije temeljem spola, Pravobraniteljica ovim putem želi naglasiti da u svom radu u posljednje vrijeme nailazi na sve veći broj pritužbi žena na neravnopravan tretman u sportu u odnosu na muškarce. Pravobraniteljica kontinuirano upozorava na različit tretman u medijima u kojima se ženama dominantno nameće uloga dekorativnog elementa sporta, umjesto njegovog aktivnog sastavnog dijela, što doprinosi široko prisutnoj percepciji da ženama primarno nije mjesto na sportskim terenima, već u ulogama mažoretkinja, atraktivnih plesačica, hostesa, nosačica medalja i sl. 

Pored toga, u posljednje vrijeme se javljaju slučajevi izravne diskriminacije žena na temelju spola u sportu. Pravobraniteljica želi ukratko ukazati na pojedine slučajeve kršenja odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08).

1)    Dana 13. rujna 2015. Pravobraniteljica je javnost izvijestila o slučaju diskriminatornog propisa – Popisa značajnih događaja (NN 47/08): http://www.prs.hr/index.php/priopcenja-prs/1667-pravobraniteljica-dala-izjavu-za-portal-h-alter-na-temu-diskriminatornog-propisa. U propisu je kod nekih od sportskih događaja koji se spominju kao značajni za javnost, posebno naznačeno da javni značaj ti događaji imaju samo u muškoj konkurenciji. Pravobraniteljica je upozorila da takva praksa nije u skladu sa Zakona o ravnopravnosti spolova i Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća o audiovizualnim medijskim uslugama te je iz tog razloga pokrenula postupak izmjene Popisa značajnih događaja (NN 47/08).

2)    U pritužbi jedne nogometne sutkinje Pravobraniteljica je utvrdila diskriminaciju u području rada u pogledu onemogućavanja napredovanja u svojoj struci zbog okolnosti što je žena. Sutkinja unatoč svom iskustvu i zalaganju za suđenje dobiva utakmice koje su „lagane za suđenje“ odnosno „utakmice koja nemaju veliki rezultatski značaj za plasman klubova“. U svom očitovanju Pravobraniteljici, Županijski nogometni savez navodi da su na utakmicama koje su joj bile dodjeljivane „delegati bili u njezinoj zaštiti“, premda ona tu zaštitu nije tražila. Nakon upozorenja i preporuke Pravobraniteljice Savezu da pritužiteljici nije bila pružena jednaka mogućnost za napredovanje i rad kao što bi joj bila pružena da se radi o muškarcu, sutkinja je uputila novu pritužbu da joj se i dalje onemogućava napredovanje zbog toga što je žena. Zbog toga je Pravobraniteljica utvrdila da se njeno upozorenje i preporuka ne provode te je ponovo reagirala prema županijskom nogometnom savezu, a o istome je obavijestila i Hrvatski nogometni savez te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

3)    Pravobraniteljici su se obratile dvije rukometne sutkinje koje su jedine žene koje imaju status međunarodnih rukometnih sutkinja u Hrvatskoj. Sutkinje su se pritužile da ih Udruga hrvatskih rukometnih sudaca i Hrvatski rukometni savez diskriminiraju temeljem spola odnosno trudnoće dovodeći ih u nepovoljan položaj u usporedivoj situaciji u odnosu na njihove muške kolege na način da su ih u periodu njihove trudnoće brisali s međunarodne liste rukometnih sudaca. Pravobraniteljica je utvrdila da su Udruga sudaca i Hrvatski rukometni savez počinili izravnu diskriminaciju temeljem trudnoće i materinstva te im uputila upozorenje i preporuku da se dvije sutkinje vrate na međunarodnu listu. Pritužiteljice su se zahvalile na poduzetome, međutim zbog velikog pritiska uvjetovanog kratkim vremenskim rokovima koje diktira početak rukometne sezone, nisu mogle čekati razrješenje situacije te su potražile nastavak karijere u susjednom Slovenskom rukometnom savezu.

4)    Pravobraniteljica je zaprimila pritužbu jednog ženskog Šahovskog kluba na diskriminaciju od strane Zagrebačkog šahovskog saveza na način da je umanjio broj vjerodajnica, odnosno predstavnika pritužitelja/ica na Skupštini šahovskog saveza na samo jednu osobu, iako po Statutu Šahovski klubovi – članovi I. hrvatske lige u seniorskoj konkurenciji – daju po 4 predstavnika na Skupštini Saveza. Pritužitelji/ice su također podnijeli dokaz o tome da njihov klub spada u I. Hrvatsku šahovsku ligu – žene, dakle seniorsku ligu. Pravobraniteljica je utvrdila da navedeno predstavlja diskriminaciju temeljem spola te da je prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova. Počinitelju diskriminacije upućeni su upozorenje i preporuka da, iako je dopušteno odvajati muški od ženskog trenerskog i natjecateljskog djela u sportu (zbog određenih različitih fizičkih karakteristika između žena i muškaraca), strogo je zabranjeno postojanje različitih kriterija u smislu pravnog i stvarnog okvira napredovanja u sportu, odnosno ostvarivanja prava. U tom smislu, potrebno je hitno uvesti jednake kriterije za pravno i stvarno napredovanje žena i muškaraca u šahu, bez obzira da li su natjecanja odvojena ili zajednička. Ovo se posebice odnosi na šah, jer tu fizičke razlike ne igraju nikakvu ulogu. Pravobraniteljica je naglasila da ženske ekipe iz I. šahovske lige imaju pravo na 4. predstavnice na Skupštini bez obzira što je kod njih puno jednostavnije ostvariti prvoligaški rang. Postupak je još uvijek u tijeku.

Navedeni primjeri diskriminacije žena u sportu proizlaze iz postojećih predrasuda da je sport područje tradicionalno rezervirano samo za muškarce. Potreba za suzbijanjem pojavnosti neravnopravnog položaja žena u sportu prepoznata je u europskim okvirima, te Europska komisija, Vijeće Europske unije i Vijeće Europe pokušavaju utjecati na države članice u cilju unaprjeđenja njihovog položaja.

Vijeće Europske unije u Zaključcima o ravnopravnosti spolova u sportu (2014/C 183/09), donesenima 21. svibnja 2014. godine, poziva države članice da, između ostaloga, ojačaju i uključe aspekt ravnopravnosti spolova u politiku sporta te promiču suzbijanje rodnih stereotipa, naglase vrijednost raznolikosti i rodne ravnoteže u sportskim upravama i među trenerima te promiču ravnopravnost spolova u odlučivanju na svim razinama i u svim sportovima, potaknu povećanje ravnopravnosti spolova u izvršnim odborima i odborima u području sporta, kao i u upravljanju i treniranju te da potaknu promicanje medijske pokrivenosti sporta koja poštuje ravnopravnost spolova.

Europska komisija u dokumentu „Ravnopravnost spolova u sportu - prijedlog strateških mjera 2014.-2020.“ (Gender Equality in Sport - Proposal for Strategic Actions 2014.–2020.) poziva države članice na promicanje aktivne participacije žena na svim razinama nacionalnog sporta, a Vijeće Europe je u Priručniku o dobroj praksi „Ravnopravnost spolova u sportu“ (2011.) državama članicama dalo preporuku da promiču provedbu pro-aktivnih politika za promicanje sporta za djevojčice i žene. Vijeće Europe od država članica traži da osiguraju dosljednost različitih politika koje imaju za cilj poticati sudjelovanje žena u sportu.

Temeljem navedenoga, Pravobraniteljica nacionalnim, regionalnim i lokalnim sportskim savezima i svim drugim dionicima koji su u poziciji utjecati na status žena u sportu  p r e p o r u č u j e  da u svom radu obavezno primjenjuju nacionalne i međunarodne standarde koji naglašavaju potrebu djelovanja u cilju suzbijanja rodnih stereotipa koji priječe postizanje ravnopravnog statusa žena i muškaraca u sportu.

Share