sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Pravobraniteljica za H-alter o položaju izvanbračnih zajednica

halter2Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić komentirala je za H-alter portal položaj izvanbračnih zajednica u odnosu na bračne, a vezano za izmjene Obiteljskog zakona. Naglasila je da u RH trenutno ne postoji jednaki pravni tretman bračnih i izvanbračnih zajednica u svim segmentima društvenog života, a o čemu pravobraniteljica redovito izvješćuje Hrvatski sabor u svom godišnjem izvješću.

Takva situacija je osobito vidljiva u području financijskog prava, konkretno, poreznih zakona - Zakona o porezu na promet nekretnina i Zakona o porezu na dohodak, koji uopće ne priznaju postojanje instituta izvanbračne zajednice pa tako niti porezne olakšice (pri kupnji prve nekretnine, pri priznanju prava na osobni odbitak od poreza na ime uzdržavanja  izvanbračnog druga/rice, prilikom međusobnog darovanja nekretnine) ili oslobođenje od poreza na nasljeđivanje iza umrlog izvanbračnog druga.

Postojeća praksa je suprotna Zakonu o ravnopravnosti spolova koji zabranjuje diskriminaciju temeljem obiteljskog stanja, te mišljenju stručnjaka/inja obiteljskog prava koji smatraju izvanbračnu zajednicu jednim od oblika obiteljskog života. Napokon, i sam Ustav je propisao da se brak i izvanbračna zajednica imaju urediti zakonom, te time definirao izvanbračnu zajednicu ustavnom kategorijom, dok niz drugih zakona i podzakonskih akata priznaje jednaka prava bračnim i izvanbračnim drugovima/ricama. Stoga se može reći da su izvanbračne zajednice u određenom segmentu prava diskriminirane kao takve.

Pravobraniteljica se uključila u javnu raspravu o prijedlogu Obiteljskog zakona i tijekom 2013. i 2014. davala primjedbe na pojedine dijelove predloženog zakonskog teksta, prvenstveno one koje se odnose na pitanja izvanbračne zajednice. Ovo stoga što je kroz višegodišnju praksu i rad po pritužbama  (Inicijativa pravobraniteljice vezano za Zakon o porezu na dohodak 23. travnja 2012. i priopćenje pravobraniteljice o diskriminaciji temeljem bračnog statusa prilikom primjene Zakona o porezu na promet nekretnina 10. listopada 2012.) pravobraniteljica uočila da pojedini zakonski propisi, prije svega oni koji reguliraju prava i obveze poreznih obveznika, diskriminiraju osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici. Zbog toga se pravobraniteljica odmah po početku javne  rasprave izjasnila najprije o tezama za Obiteljski zakon (4. lipnja 2013.), a zatim i o samom zakonskom prijedlogu na koji je u dva navrata (6. rujna i 05. studenog 2013. te 23. ožujka 2014.) stavila primjedbe koje su se poglavito odnosile na pitanje izvanbračne zajednice.
 
O tome je pravobraniteljica izdala i javno priopćenje na svojim web stranicama (24.rujna 2013.-mišljenje o nacrtu prijedloga OZ-a), na istu problematiku i upozoravala putem medija (Indeks 14.prosinca 2013.), i  govorila na  javnim skupovima (okrugli stol Odbora za obitelj, mlade i sport 01. listopada 2013.)..
 
U međuvremenu je na istom tragu diskriminacije izvanbračnih zajednica (nemogućnost posvajanja djece, na što je pravobraniteljica ukazivala svojim primjedbama, između ostalog) tekla i rasprava o prijedlogu Obiteljskog zakona u Hrvatskom saboru  (10. prosinca 2013.)
 
Pravobraniteljica je uočila da je njeno mišljenje o izvanbračnim zajednicama prihvatilo i nekoliko istaknutih nevladinih udruga koje su angažirale i svoje odvjetničke timove da sačine tekst izmjena prijedloga Obiteljskog zakona (03. veljače 2014.). Međutim, za sada se bitni pomak u ključnim područjima diskriminacije izvanbračnih zajednica ne primjećuje.
 
Primjeri pozitivne prakse su slijedeći:
         
•         Zakon o nasljeđivanju (NN 48/03) čl. 8. St.2.  u krug zakonskih nasljednika svrstava  i izvanbračnog druga, te izrijekom propisuje  kako je izvanbračni drug u pravu nasljeđivanja izjednačen sa bračnim.  St. 3. istog članka navedeni zakon definira bitna obilježja izvanbračne zajednice kao preduvjet za postojanje iste, a samim time i za nasljeđivanje. Definicija je u bitnome sukladna definiciji iz čl. 3. Obiteljskog zakona.

•         Zakon o pravima hrvatskih branitelja  iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji  (NN 174/04) čl. 6.st.2.  određuje kako se članom uže obitelji  smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja prema ovom zakonu  smatra i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočeništva ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. St. 3. Istog članka propisuje kako  se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku. Nesporno je da je ovim zakonskim člankom  status bračnog i izvanbračnog druga izjednačen, time što za postojanje izvanbračne zajednice mora biti ispunjena zakonom određena pretpostavka koja se utvrđuje u izvanparničnom postupku. Nesporno je da se navedenim zakonom uređuju, kako mu i samo ime kaže, prava hrvatskih branitelja i članova njihove obitelji, te da se radi prvenstveno o imovinskim pravima, navedenima čl. 7. i 8. istog zakona.

•         Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 130/10, pročišćeni tekst)

•         Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske  U-X/1457/2007 od 18 . travnja 2007. ukazalo je na uočenu pojavu neustavnosti  u sustavu mirovinskog osiguranja koja se očituje u nejednakom pravnom položaju  u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji- izvanbračnih udovica odnosno udovaca u odnosu na članove obitelji –bračne udovice odnosno udovce, budući postojećom zakonskom regulativom izvanbračni udovci/udovice nisu bili ovlaštenici prava na obiteljsku mirovinu. Slijedom istog izvješća Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju  (NN 35/08) određeno je kako se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju u odnosu na stjecanje, određivanje, korištenje, ponovno određivanje i gubitak prava na obiteljsku mirovinu udovice odnosno udovca  odgovarajuće primjenjuju na izvanbračnog druga.

•         Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, NN 110/08) čl. 5. propisuje  kako se odredbe tog zakona primjenjuju pod jednakim uvjetima  na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. Istovremeno niti ne propisuje poseban postupak kojim bi se utvrdio status izvanbračne zajednice.

•         Zakon o medicinskoj oplodnji (NN 88/09, NN 137/09) čl. 1. st. 3. izravno određuje da se odredbe tog zakona koje se odnose na brak odnose i na izvanbračnu zajednicu, za čije postojanje moraju egzistirati točno propisani uvjeti, te činjenica postojanja mora biti utvrđena odlukom suda u izvanparničnom postupku.
 
•       Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09,14/10, 60/10) čl. 3. st. 1. alineja 1. ovog zakona određeno je kako obitelj u smislu tog zakona čine  „žena i muškarac u braku“, a alinejom drugom propisano je da obitelj u smislu tog zakona čine „žena i muškarac u izvanbračnoj zajednici“. Iz citiranog zakonskog teksta nesporno proizlazi kako Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji uređuje prekršajno pravnu odgovornost članova obitelji, nedvosmisleno izjednačava izvanbračnu sa bračnom zajednicom.

•         Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 67/09), podzakonski akt donijet temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predstavlja budući čl. 12. propisuje kako i izvanbračni drug može steći status člana obitelji osiguranika, te ostvariti pravo  na obvezno zdravstveno osiguranje, pri tome za utvrđivanje postojanja prava na isto čak niti ne traži odluku donesenu u postupku pred sudom, već propisuje manje stroge uvjete.

Pravobraniteljica je u vezi provedenog referenduma raspisanog po inicijativi udruge „U ime obitelji“ na svojim web-stranicama dana 05. studenog 2013. izdala javno priopćenje (zajedno s Pučkom pravobraniteljicom). U istom priopćenju istaknula je da je prijedlog referendumskog pitanja jest protivan članku 14. kojim se zabranjuje diskriminacija te članku 3. Ustava kojim je propisano da je jednakost (zajedno s nacionalnom ravnopravnošću i ravnopravnosti spolova te poštivanjem prava čovjeka) jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Odredba u Ustavu kojom bi se brak definirao kao zajednica žene i muškarca, predstavljala bi dovođenje izvanbračnih i istospolnih zajednica u nepovoljniji položaj. Pri tome je naglašena potreba sagledavanja ustavnog teksta kao cjeline u smislu  da se svaka ustavna odredba mora tumačiti u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka koje su temelj za tumačenje samog Ustava.

Pravobraniteljica smatra da je ishod referendumske inicijative stvorio i mogao stvoriti kod osoba koje ne žive u braku (dakle, izvanbračnih i istospolnih zajednica te jednoroditeljskih obitelji ) osjećaj da su građani drugog reda koji nisu vrijedni toga da oblik njihove obiteljska zajednice bude posebno zaštićen ustavom. Međutim, položaj istospolnih zajednica uskoro će biti u cijelosti reguliran Zakonom o registriranom partnerstvu, dok je Obiteljski zakon, kako za sada izgleda, propustio priliku regulirati u cijelosti položaj izvanbračnih zajednica u našem pravnom sustavu u pravcu u kojem bi trebao, sukladno Ustavu te Zakonu o ravnopravnosti spolova-potpunim izjednačenjem.

Link na članak "Zakon koji privilegira brak",  H-alter, 29.4.2014.