sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Odbor ministara Vijeća Europe usvojio Preporuku o prevenciji i suzbijanju seksizma

councilofeuropeKao odgovor na #MeToo kampanju za podizanje svijesti o seksizmu, 27.3.2019. Odbor ministara Vijeća Europe usvojio je Preporuku o prevenciji i suzbijanju seksizma (dalje Preporuka) (Recommendation CM/Rec(2019)1)Preporukom se, pored ostalog, podsjeća da je seksizam manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, što dovodi do diskriminacije i sprječava napredovanje žena. Potvrđuje se da se seksizam osnažuje rodnim stereotipima koji pogađaju žene i muškarce, djevojčice i dječake te da je suprotan postizanju ravnopravnosti spolova. Konstatira se da seksizam predstavlja prepreku osnaživanju žena i djevojaka, koje su nerazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem. Rodni stereotipi i inherentne pristranosti oblikuju norme, ponašanje i očekivanja muškaraca i dječaka te stoga dovode do manifestiranja seksizma.

U okviru Preporuke seksizam se definira kao bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorena ili pisana riječ, praksa ili ponašanje koje se temelje na ideji da je osoba ili grupa osoba podređena zbog svog spola, a koji se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, online ili offline te čija je svrha ili učinak:

i. kršenje urođenog dostojanstva ili prava osobe ili skupine osoba; ili
ii. što rezultira fizičkom, seksualnom, psihološkom ili društveno-ekonomskom štetom ili patnjom osobe ili skupine osoba; ili
iii. stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje; ili
iv. što predstavlja prepreku za autonomiju i potpuno ostvarenje ljudskih prava od strane osobe ili grupe osoba; ili
v. održava i jača rodne stereotipe.

U Preporuci se naglašava zabrinutost zbog povezanosti seksizma s nasiljem nad ženama i djevojčicama, pri čemu "svakodnevni" seksizam kao dio nasilja stvara ozračje zastrašivanja, straha, diskriminacije, isključenosti i nesigurnosti. 

Unatoč postojanju standarda na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini koji jamče načelo ravnopravnosti spolova, u Preporuci se prepoznaje da još uvijek postoji jaz između standarda i prakse, između de jure i de facto ravnopravnosti spolova te da je seksizam jedan od ključnih uzroka i posljedica neravnopravnosti žena i muškaraca.

Dio Preporuke su smjernice za sprječavanje i suzbijanje seksizma, mjere za provedbu te kontekst u okviru kojeg se donose. Naime, seksizam i seksističko ponašanje javljaju se u cijelom rasponu ljudskih aktivnosti, uključujući i cyber-prostor (internet i društvene medije). Mogu biti doživljeni pojedinačno ili kolektivno od strane osobe ili grupe osoba, čak i ako nisu usmjereni direktno na pojedince/ke ili grupu, na primjer putem seksističkog oglašavanja ili objavljivanja slika nagih žena na radnom mjestu. Seksizam je i kada pojedinci/ke i grupe osoba istog spola ne prijavljuju seksizam i seksističko ponašanje zbog straha da ih se neće shvatiti ozbiljno, da će ih se izopćiti iz društva ili čak smatrati odgovornima.

Internet je pružio novu dimenziju izražavanja i prenošenja seksizma među velikom publikom, osobito seksističkog govora mržnje, iako korijeni seksizma ne leže u tehnologiji, već u postojećoj neravnopravnosti spolova.

Seksizam i seksističko ponašanje proizlaze iz rodnih stereotipa i osnažuju ih. Europski sud za ljudska prava smatra da “pitanje stereotipa o određenoj skupini u društvu leži u činjenici da zabranjuje individualiziranu procjenu njihovih kapaciteta i potreba”. Rodni stereotipi osnažuju nejednake društvene strukture moći i negativno utječu na raspodjelu resursa između žena i muškaraca o čemu svjedoči i trajni jaz u plaćama i mirovinama između žena i muškaraca. Rodni stereotipi su stoga društvene konstrukcije “prikladnih” uloga žena i muškaraca, koje se određuju kulturnim predrasudama, običajima, tradicijama i, u mnogim slučajevima, interpretacijama religijskih uvjerenja i praksi. Žene koje se suprotstavljaju ili odstupaju od onoga što se smatra njihovim „pravilnim“ mjestom u društvu, mogu se suočiti sa seksizmom i mizoginijom, a muškarci koji osporavaju dominantnu percepciju muškosti mogu se suočiti sa seksizmom.

Žene na položajima moći ili vlasti, uključujući javne osobe, također su posebne mete seksizma jer se smatra da su odstupile od društvenih rodnih normi koje isključuju žene iz javnih prostora ili s položaja autoriteta. Pripadnici spolnih i rodnih manjina također se suočavaju s dodatnim i / ili pojačanim izazovima u pogledu seksizma.

Primarna svrha mjera za sprečavanje i borbu protiv seksizma je poticanje ponašanja i kulturnih promjena na individualnoj, institucionalnoj i strukturalnoj razini.
Države bi se trebale oslanjati na postojeće alate i osigurati njihovu učinkovitu primjenu ili stvoriti nove alate za sprečavanje i zaštitu od seksističkog ponašanja te, gdje je to prikladno, za kazneno gonjenje i kažnjavanje počinitelja te pružanje odštete žrtvama.

Vlade država članica pozvane su da ispitaju sljedeće općenite mjere (detaljno razrađene) kako bi podržale provedbu ove Preporuke: (1) da razmotre zakonsku reformu koja osuđuje seksizam i koja definira i kriminalizira seksistički govor mržnje, (2) poduzmu mjere za podizanje svijesti o štetnosti seksizma.

Budući da su neka područja djelovanja posebno sklona seksističkom djelovanju i/ili specifičnim oblicima seksističkog ponašanja, ključno je poduzeti ciljano djelovanje na sprječavanju i suzbijanju seksizma u tim područjima, uz prethodno navedene općenito primjenjive preporučene mjere i alate.

To su područja:

- jezik i komunikacije

Jezik i komunikacija su bitne komponente ravnopravnosti spolova. Nestereotipna komunikacija dobar je način obrazovanja, podizanja svijesti i sprečavanja seksističkog ponašanja. Ona obuhvaća uklanjanje seksističkih izraza i korištenje ženskih i muških ili rodno neutralnih oblika naslova.

- internet, društveni mediji i on-line seksistički govor mržnje

Seksizam na internetu je raširen u cijeloj Europi, a žene su nerazmjerno pogođene - osobito mlade žene i djevojke, novinarke, političarke, javne osobe i braniteljice ljudskih prava žena. Napadi na muškarce češće su zasnovani na njihovim profesionalnim mišljenjima ili kompetencijama, dok žene češće podliježu seksističkom i seksualiziranom zlostavljanju i uvredama, čija se ekstremnost može povećati anonimnošću koju nudi internet. Online napadi ne utječu samo na dostojanstvo žena, već mogu i spriječiti žene, uključujući i na radnom mjestu, da izraze svoja mišljenja. Rezultiraju time da ih izbace iz online prostora, potkopavajući pravo na slobodu govora i mišljenja u demokratskom društvu, ograničavajući profesionalne mogućnosti i jačajući demokratski deficit. Osim toga, seksistička zlouporaba društvenih medija - kao što je postavljanje intimnog vizualnog materijala bez pristanka onih koji/e su prikazani/e - je oblik nasilja koje treba riješiti. Države se potiču da preuzmu odgovornost za borbu protiv govora mržnje i da osiguraju da se ista pravila primjenjuju na seksistički govor mržnje kao i na rasistički govor mržnje kada je riječ o upotrebi kaznenih sankcija.

- mediji, oglašavanje i reklamiranje proizvoda i usluga

Seksizam u medijima - elektronički, tiskani, vizualni i audio - pridonosi okruženju koje tolerira i trivializira “svakodnevni” seksizam. Očituje se kroz (1) seksualne, seksualizirane i rasističke prikaze i objektivizaciju žena, muškaraca, djevojčica i dječaka, uključujući oglašavanje, filmove, televiziju, videoigre i pornografske materijale; (2) pogrdno ili trivijalno izvještavanje o izgledu, oblačenju i ponašanju žena umjesto uravnotežene i informirane rasprave o njihovim stavovima i mišljenjima; (3) izvještavanje i prikazivanje žena i muškaraca u stereotipnim ulogama unutar obitelji i zajednice; (4) reproduciranje i održavanje rodnih stereotipa u odnosu na žrtve rodno uvjetovanog nasilja; (5) neuravnotežena zastupljenost i nedostatak značajnog sudjelovanja žena u različitim profesionalnim i informativnim ulogama (stručnjakinje, komentatorice), osobito što se tiče žena pripadnica raznih manjina.

- radna mjesta

Seksizam na radnom mjestu uključuje, između ostalog, pogrdne komentare, objektivizaciju, seksistički humor ili šale, previše intimne primjedbe, ušutkavanje ili ignoriranje, komentare o odijevanju i fizičkom izgledu, seksistički govor tijela, nedostatak poštovanja i mušku praksu koje zastrašuje ili isključuje žene i favorizira muškarce. Sve to utječe na ravnopravnost i dostojanstvo na poslu.

Seksističke pretpostavke utemeljene na tradicionalnim rodnim ulogama mogu rezultirati uvjerenjem da su žene, kao majke ili buduće majke, manje pouzdane kolege i zaposlenici. Nasuprot tome, može postojati neprijateljstvo prema majkama koje ne ostaju kod kuće ili ih se isključuje iz važnih prilika za napredovanje u karijeri što posljedično ima utjecaja na njihov profesionalni život. To doprinosi staklenom stropu koji ograničava mogućnosti napredovanja žena. Takve pretpostavke također mogu rezultirati seksističkim primjedbama prema muškarcima koji preuzimaju odgovornost za brigu o djeci.

U nekim radnim okruženjima prevladavaju muškarci uz visok rizik poticanja kulture seksizma. Osim toga, žene koje zauzimaju pozicije odlučivanja ili one koje se doživljavaju kao izazov institucionalnoj hijerarhiji kojom dominiraju muškarci mogu biti posebno podložne seksizmu. Slično tome, muškarci mogu doživjeti seksizam na radnim mjestima u kojima dominiraju žene, ili ako su zaposleni u tipično “ženskim” poslovima.

- javni sektor

Seksizam u javnom sektoru i oslanjanje na rodne stereotipe mogu rezultirati odbijanjem javnih usluga i nejednakim pristupom resursima. Istovremeno, žene koje rade u javnom sektoru, uključujući one izabrane ili članove tijela koje donose odluke, na svim razinama, često se suočavaju s izazovima u pogledu svog dostojanstva, legitimnosti i autoriteta zbog seksizma i seksističkog ponašanja.

- sektor pravosuđa

Seksizam i rodni stereotipi su prepreke unutar civilnog, upravnog i kaznenog pravosuđa i pravosudnog sustava te mogu dovesti do toga da donositelji odluka donose pogrešne ili diskriminirajuće prosudbe temeljene na unaprijed stvorenim uvjerenjima i inherentnim predrasudama, a ne na relevantnim činjenicama.

- obrazovni sustav

Seksističke poruke oblikuju naše društvo. Obrazovni sustav je njima prožet i obrazovni sustav ih reproducira te ih u njemu, obrazovnom sustavu, treba i osporiti. Djeca i mladi usvajaju rodne stereotipe kroz nastavne programe, nastavne materijale, ponašanje i jezik. Seksizam je ugrađen u kulturu obrazovnih ustanova na svim razinama od predškolske do visokih učilišta. Može poprimiti mnoge oblike, na primjer: toleranciju i trivijalizaciju seksističkih slika, jezika i izraza; netoleranciju nekonformističkog rodnog ponašanja; zanemarivanje bavljenja nesvjesnim naklonostima osoblja i studenata; nedostatak sankcija za seksualno uznemiravanje. Ti ugrađeni oblici seksizma mogu utjecati na naknadno obrazovanje, izbor karijere i način života. Države također snose odgovornost za osiguravanje odgovornosti privatnih institucija za njihove postupke, a od toga ne bi trebale biti isključene ni vjerske obrazovne ustanove

- kultura i sport

Seksizam se očituje u mnogim aspektima kulturnog života, osobito zbog svakodnevne prisutnosti spolnih stereotipa. Prema Međunarodnom odboru Ujedinjenih naroda za ekonomska, socijalna i kulturna prava, kulturni život obuhvaća način života, jezik, usmenu i pisanu književnost, glazbu i pjesmu, neverbalne komunikacije, religiju ili sustave uvjerenja, obrede i svečanosti, sport i igre. metode proizvodnje ili tehnologiju, prirodna i umjetna okruženja, hranu, odjeću i skloništa, umjetnost, običaje i tradiciju. Umjetnost i kultura bitni su oblikovatelji stavova i rodnih uloga te je stoga ključno suzbijanje seksizma u tim područjima. Osim toga, prema Istanbulskoj konvenciji, kultura, religija, običaji ili tradicija neće se smatrati opravdanjem za nasilje nad ženama i djevojkama.

Pitanja koja treba riješiti u sportskom životu uključuju: seksističke stavove medija, sportskih organizacija, trenera, sportskih voditelja, sportaša, itd .; seksističke portrete žena u sportu, trivijaliziranje ženskih sportskih postignuća prikazivanjem sportašica u stereotipnim ulogama ili podcjenjivanjem njihovih sportova; i seksizam i seksistički govor mržnje u sportskim događanjima.

- privatna sfera

Seksizam unutar obitelji može pridonijeti jačanju stereotipnih uloga, oslabljivanju žena, niskom samopouzdanju i krugu nasilja nad ženama i djevojčicama. Također može utjecati na životne izbore i izbor karijere. Iako su se tradicionalne rodne uloge u obitelji (muškarci kao hranitelji obitelji, žene koje obavljaju kućanske poslove) uglavnom mijenjale kako je više žena ulazilo na tržište rada, čimbenici koji pridonose promjenama unutar obitelji uvelike variraju u zemljama članicama. Seksističko ponašanje i dalje je široko rasprostranjeno u međuljudskim odnosima, a žene nastavljaju obavljati mnogo više neplaćenog rada u domu nego muškarci.

Preporuka se temelji na brojnim međunarodnim dokumentima poput UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979. (CEDAW), Pekinške Deklaracije i Platforme za djelovanje donesene na 4. Konferenciji žena u Pekingu 1995. (Beijing Declaration and Platform for Action), UN 2030. Agendu za održivi razvoj, UN Konvenciju o pravima djeteta iz 1989., Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Europskoj socijalnoj povelji, praksi Europskog suda za ljudska prava te brojnim preporukama odbora ministara VE poput: CM/Rec(2007)13 o rodnim politikama u obrazovanju; CM/Rec(2007)17 o standardima i mehanizmima rodne ravnopravnosti; CM/Rec(2013)1 o ravnopravnosti spolova i medijima i CM/Rec(2017)9 ravnopravnosti spolova u audiovizualnom sektoru.