U svrhu praćenja jednake prisutnosti, jednakih mogućnosti, jednakog statusa i jednake koristi od ostvarenih rezultata žena i muškaraca u visokoškolskom obrazovanju i znanosti, pravobraniteljica je provela komparativnu analizu o prisutnosti žena i muškaraca u radu na znanstvenim projektima, u članstvu povjerenstava, odbora i drugih skupina koje odobravaju znanstvene projekte, u visokoškolskom obrazovanju (upisanih i diplomiranih) prema znanstvenim područjima unutar kojih se kasnije odobravaju znanstveni projekti te odnos nastavnika/ca s akademskim zvanjem u visokoškolskom obrazovanju.

Rezultati analize su pokazali da je tehničko znanstveno područje ono u kojem su žene najslabije zastupljene i kao znanstvenice i kao studentice i kao članice tijela koja donose odluke o znanstvenim projektima.

Sažetak analize prihvaćenih znanstvenih projekata, članova/članica vijeća i prosudbenih skupina po spolu i po znanstvenim područjima (2006.)

* Pravobraniteljica je podatke za ovu analizu prikupila koristeći se rang-listom prihvaćenih znanstvenih projekata, koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) objavilo na svojim web stranicama, izvješćem MZOŠ-a „Predstavljanje rezultata vrjednovanja znanstvenih projekata u 2006. godini“, također objavljenom na web stranicama Ministarstva i priopćenjima Državnog zavoda za statistiku za 2006. Detaljnu analizu možete pronaći u Izvješću pravobraniteljice za 2006.

Rezultati analize Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazuju da:

od ukupno 1968 prihvaćenih znanstvenih projekata, 717 ili  36% ima voditeljicu projekta, a 1251 ili 64% voditelja.

broj žena voditeljica znanstvenih projekata najmanji u područjima tehničkih znanosti (19%) i prirodnih znanosti (28%), a najveći u području biomedicine i zdravstva (47%) i društvenih znanosti (44%);

Gledano pojedinačno po prosudbenim skupinama unutar znanstvenih područja, najmanji postotak -  ispod 10% – žena voditeljica projekata je u prosudbenim skupinama:

- 6-07. Teologija (iz područja humanističkih znanosti): 0%

- 2-02. Elektrotehnika, računarstvo: 9%

- 2-04. Strojarstvo, brodogradnja, tehnologije prometa i transport, zrakoplovstvo, raketna i

             Svemirska tehnika: 9%

Ispod 20% zastupljenosti žena voditeljica znanstvenih projekata imaju projekti prirodnih znanosti kao što su fizika (17%) i matematika (18%). Projekt biomedicine i zdravstva, u kojem je inače zbirno gledano sva područja najviši postotak žena voditeljica znanstvenih projekata, u području istraživanja kardiovaskularnih bolesti ima ih svega 19%.

Gledano pojedinačno po prosudbenim skupinama unutar znanstvenih područja, najveći postotak žena voditeljica znanstvenih projekata je iz prosudbenih skupina 3. biomedicine i zdravstva, 5. društvenih znanosti i 6. humanističkih znanosti:

- 3-04. Istraživanja humanih infektivnih bolesti: 70%

- 5-06. Psihologija: 68%

- 3-03. Istraživanja tumorskih bolesti: 57%

- 3-07. Javnozdravstvena istraživanja: 57%

- 6-03. Filologija: 54%

PODRUČNA ZNANSTVENA VIJEĆA I ČLANOVI/ČLANICE PROSUDBENIH SKUPINA

Sukladno članku 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, imenovano je 6 područnih znanstvenih vijeća s ukupno 66 članova/članica na čiji je prijedlog Nacionalno vijeće za znanost imenovalo 37 prosudbenih skupina s ukupno 244 člana/članica (180 članova/članica i 64 zamjenskih članova/članica).

Budući da su prosudbene skupine vodile cijeli postupak vrjednovanja, uključivši i upućivanje prijavljenih znanstvenih projekata recenzentima na vrjednovanje, Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova provjerio je u kojoj mjeri se poštuje ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca u znanstvenim tijelima koja odobravaju znanstvene projekte.

Prema prilozima 1, 2 i 3 „Predstavljanje rezultata vrjednovanja znanstvenih projekata u 2006. godini“ (objavljenim na web stranicama MZOŠ-a) u kojima se nalaze popisi imena članova i članica Nacionalnog vijeća za znanost, članova i članica područnih znanstvenih vijeća i članova i članica prosudbenih skupina, pravobraniteljica je analizirala u kolikom postotku su žene zastupljene u Nacionalnom vijeću za znanost i tijelima koja donose odluke o procedurama vrjednovanja i odobravanja znanstvenih projekata te u kolikom postotku su na mjestima predsjednica.

Rezultati analize na temelju popisanih imena pokazali su da, iako je broj predsjednika i predsjednica potpuno ravnopravan u šest (6) područnih znanstvenih vijeća, postotak žena u ukupnom broju članova/članica vijeća pokazuje da ih je samo 16 od ukupno 66, tj. 24%. Samo po jedna žena nalazi se u područnom znanstvenom vijeću za tehničke znanosti i za humanističke znanosti.

Čak 30 prosudbenih skupina od njih ukupno 37 koje su vodile cijeli postupak vrjednovanja prijavljenih znanstvenih projekata, ima muškarca za predsjednika (81%).

Od ukupnog broja članova i članica - 244 (uključujući zamjenske članove/članice), žena je 29%.

STUDENTICE U UKUPNOM BROJU UPISANIH ZA AK.G. 2006./2007. I PREMA ZNANSTVENIM SKUPINAMA KOJIMA PRIPADAJU FAKULTETI UNUTAR SVEUČILIŠTA

Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. u strateškom okviru za provedbu politike na području rodno osjetljivog obrazovanja navodi mjeru

3.2. Postići spolnu ravnotežu u odabiru područja obrazovanja u srednjim školama i visokoškolskim ustanovama gdje se pod stavkom 3.2.3 posebno navodi poticanje uključivanja zainteresiranih učenica u izborne programe informatike/računarstva, odnosno biologije, fizike, kemije i/ili matematike, kao i učenika zainteresiranih za tradicionalno „ženska područja“, primjerice materinski i strane jezike, likovnu i glazbenu kulturu/umjetnost.

Na temelju brojčanih podataka Državnog zavoda za statistiku za 2006. o broju upisanih studenata/ica na visoka učilišta prema nazivu i mjestu visokog učilišta, načinu studiranja i spolu u ak. god. 2005./2006., pravobraniteljica je svoju analizu provela tako da je broj upisanih studenata/ica na fakultete unutar Sveučilišta grupirala prema znanstvenim skupinama, izračunala postotke po skupinama i po pojedinim fakultetima unutar skupina kako bi dobila uvid u to koje fakultete unutar Sveučilišta na području cijele Republike Hrvatske više, a koje manje upisuju studentice, a što je dobar pokazatelj gdje je neophodno postizanje spolne ravnoteže u odabiru područja obrazovanja u visokoškolskim ustanovama.

Ukupan postotak žena koje upisuju fakultete unutar Sveučilišta u RH prelazi natpolovičnu većinu svih upisanih (prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH u zimskom semestru akademske godine 2005./2006. na visoka učilišta Republike Hrvatske upisano je ukupno 132 952 studenata/studentica, od toga ukupno upisanih studentica je 54,1%. Samo na  I. godinu je upisano  52% studentica).

Statistički podaci za sveučilišne studije navode ukupan broj od 86.368 upisanih u kojem je 55% studentica. Taj broj bismo mogli nazvati zadovoljavajućim. Međutim, pravobraniteljica je izračunavala postotak studentica u odnosu na znanstvena područja. To znači da je grupirala fakultete Sveučilišta u znanstvene skupine i tek onda zbrajanjem svih upisanih studentica po fakultetima koji pripadaju pojedinoj skupini, dobila postotke o područjima u kojima je više studentica od studenata i one u kojima postoji veliki manjak.

Rezultati tako obrađenih podataka pokazali su sljedeće:

Studentice koje studiraju:

-         Prirodne znanosti:  61%

-         Tehničke znanosti: 27%

-         Biomedicina i zdravstvo: 65%

-         Biotehničke znanosti: 53%

-         Društvene znanosti i humanističke znanosti: 66%.

Pravobraniteljica je analizirala i na koje se fakultete žene najviše upisuju. Zbrojivši broj upisanih studentica po svim fakultetima koji pripadaju određenom smjeru, pravobraniteljica je utvrdila da studentice u sljedećim postocima najviše upisuju:

70% - filozofske fakultete

68% - pravne fakultete

64% - ekonomske fakultete

64% - medicinske fakultete i stomatološki fakultet

61% - prirodoslovno-matematičke i odjele za biologiju i fiziku

60% - umjetničke akademije (muzičku akademiju, akademiju likovnih umjetnosti, umjetničku akademiju, akademiju dramske umjetnosti, akademiju primijenjenih umjetnosti);

a najmanje:

13% - fakultete strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike, računarstva, tehničke fakultete;

29% - pomorske fakultete, odjel za studij mora i pomorstva, Split;

32% - građevinske fakultete

STUDENTICE U UKUPNOM BROJU DIPLOMIRANIH U 2005. PREMA ZNANSTVENIM SKUPINAMA KOJIMA PRIPADAJU FAKULTETI UNUTAR SVEUČILIŠTA

Uspješnost studentica u visokoškolskom obrazovanju gotovo je identična broju upisanih.

Udio studentica koje su diplomirale na visokim učilištima u 2005. (za koju postoje zadnji statistički podaci) je 59,6% u ukupnom broju diplomiranih od 18.190 Gotovo identičan postotak (59,7% ) diplomirao je na sveučilišnim studijima.

Studentice koje su diplomirale u 2005., za koje statistički podaci pokazuju samo ukupan postotak diplomiranih i brojeve diplomiranih po svakom fakultetu, pravobraniteljica je podijelila i obradila po istom kriteriju, tj. prema znanstvenim skupinama, te izračunala postotke kako bi dobila odnos diplomiranih studentica u odnosu na upisane. (U izračunu se koristila statističkim podacima koji su bili dostupni u pregledima Državnog zavoda za statistiku. Tablični prikaz usporednih rezultata upisanih i diplomiranih studentica po skupinama fakulteta nalazi se u Izvješću za 2006.)

Iz tablice se vidi da žene još uvijek najmanje upisuju, pa u postotcima gledano i diplomiraju, fakultete koji pripadaju tehničkim znanostima, a to su fakulteti građevinarstva, strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva, prometnih znanosti, metalurgije, kemijsko-tehnološki, rudarsko-geološki i sl. Budući da prema postocima žene diplomiraju gotovo u istom postotku u kojem i upisuju tehničke fakultete, uspjeh ili neuspjeh na tim fakultetima ne može biti razlog tako značajnog manjka studentica koje upisuju ove fakultete.

Zaključak pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na temelju rezultata vlastite analize zastupljenosti žena u visokoškolskom obrazovanju i znanstvenim projektima te znanstvenim tijelima koja odobravaju znanstvene projekte:

Na području znanosti žene-voditeljice projekata još su uvijek podzastupljene – svega 34% (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na svojim web stranicama u detaljima o svakom od odobrenih projekata ne koristi rodno osjetljiv jezik, pa tako postoje samo voditelji projekata čak i onda kad se radi o ženama.);

Najmanji postotak znanstvenica-voditeljica znanstvenih projekata je u području tehničkih znanosti (19%).

Žene su podzastupljene i u tijelima koja odlučuju o dodjeli znanstvenih projekata:

• 24% u znanstvenim vijećima (sa samo jednom ženom u područnom znanstvenom vijeću za tehničke znanosti)
• 29% u članstvu prosudbenih skupina znanstvenih projekata
• 19% predsjednica u tijelima odlučivanja o znanstvenim projektima.

Istovremeno žene u većem postotku upisuju studije (52%) i diplomiraju (59,6%), ali se udio žena smanjuje što je viša razina stručnosti i akademskog stupnja.

Tehničko znanstveno područje je ono u kojem su žene najslabije zastupljene i kao znanstvenice i kao studentice i kao članice tijela koja donose odluke o znanstvenim projektima. Stoga pravobraniteljica smatra da je rodno osjetljivo obrazovanje na svim razinama izuzetno važno za uspostavljanje ravnopravnosti spolova te da je neophodno raznim mjerama, od najranije dobi, poticati ravnopravnu zastupljenost žena i u onim područjima u kojima su, kao što je analiza pokazala, trenutno u velikoj mjeri podzastupljene, kao što su to u području tehničkih znanosti.