U svrhu praćenja provođenja odredbe članka 13. stavak 2. Zakona o ravnopravnosti spolova, koji propisuje da „prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem radnika u oglasu mora biti jasno istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe oba spola“, Pravobraniteljica je u razdoblju od 4. travnja do 4. lipnja 2007. analizirala oglase za zapošljavanje u  Službenom listu „Narodne novine“. Pravobraniteljica smatra da diskriminacija na području zapošljavanja započinje diskriminacijom u oglasima za radna mjesta.

ANALIZA NATJEČAJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
objavljenih u Službenom listu „Narodne novine“
u razdoblju od 4. travnja do 4. lipnja 2007.

Analizirano ukupno:

- 17 Službenih listova „Narodne novine“
- 431 natječaj za zapošljavanje

Pravobraniteljica je dostavila 119 pisanih upozorenja zbog kršenja čl. 13 st. 2 Zakona o ravnopravnosti spolova:

- 58 upozorenja upućeno je tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama u pretežitom vlasništvu lokalne i područne (regionalne) samouprave;
- 54 upozorenja upućeno je državnim tijelima, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama u pretežitom vlasništvu države;
- 7 upozorenja upućeno je drugim pravnim osobama.

Po primitku upozorenja Pravobraniteljice:

- 5 oglašivača nas je nazvalo telefonom
- 14 oglašivača nam je uputilo dopis

Analiza

U razdoblju od 4. travnja do 4. lipnja 2007. Pravobraniteljica je pratila natječaje za zapošljavanje objavljene u Službenom listu „Narodne novine“.

U navedenih dva mjeseca, objavljen je ukupno 431 natječaj za zapošljavanje u 17 brojeva Službenih listova „Narodne novine“. Od tog broja u 119 natječaja nije bilo jasno istaknuto da se na oglašena radna mjesta mogu javiti osobe oba spola pa je Pravobraniteljica uputila upozorenja zbog kršenja čl. 13 st.2  Zakona o ravnopravnosti spolova.

Napomena: Iako je daleko veći broj državnih i drugih tijela (54) i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave (58) u odnosu na pravne osobe (7), koji su kršili odredbu ZORS-a o oglašavanju potrebe za zapošljavanjem radnika (čl.13 st. 2), ne može se izvesti zaključak da oni ne poštuju odredbu ZORS-a o oglašavanju u toliko većem postotku u odnosu na pravne osobe iz razloga što, za razliku od državnih tijela i tijela lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave, pravne osobe nisu dužne oglašavati potrebe za radnicima/radnicama u Službenom listu „Narodne novine“.

Po primitku upozorenja 19 oglašivača nam se direktno obratilo, 14 dopisom, a 5 telefonski.
13 oglašivača se ispričalo zbog propusta i izjavilo da će u budućim raspisivanjima natječaja za zapošljavanje svakako istaknuti da se na natječaj za radna mjesta mogu javiti osobe oba spola.

4 oglašivača su se pozvala na druge zakone i pravilnike u kojima se nazivi radnih mjesta navode isključivo u muškom rodu (Pravilnik o uvjetima i postupku za izbor na znanstvena, suradnička i stručna mjesta, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i sl.)

Većina oglašivača s kojima smo nakon upozorenja Pravobraniteljice direktno kontaktirali, navodi da to što u natječaju nisu istaknuli da se na oglašena radna mjesta mogu javiti osobe oba spola ne ukazuje na to da diskriminiraju po spolu za što su navodili broj žena koji se prijavio na natječaj u odnosu na muškarce, broj žena koje su već zaposlene kod njih i sl. U telefonskim razgovorima nam je nekoliko oglašivača čak istaknulo kako žene smatraju vrednijim djelatnicama, koje se više trude i znaju.

U odnosu na razdoblje od prije godinu dana kada je Pravobraniteljica započela sa praćenjem natječaja za zapošljavanje i pisanjem upozorenja s njima u vezi, smatrajući da diskriminacija po spolu na tržištu rada započinje već u natječajima, danas je situacija puno bolja. Postotak onih koji u svojim natječajima ističu da se na oglašena radna mjesta mogu ravnopravno javiti muškarci i žene veći je od onih koji to ne čine.

Budući da je izuzetno malen broj onih koji na naša upozorenja reagiraju grubo ili negativno, uporno ostajući pri stajalištu da ne krše zakon ukoliko ne istaknu da se na oglašena radna mjesta mogu javiti osobe oba spola, smatramo ih iznimkama koje svoje posljednje uporište nalaze još samo u važećoj rodno nesenzibilnoj Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja.

Zaključak

Postotak oglašivača u ukupnom broju objavljenih natječaja, koji su kršili odredbu Zakona o ravnopravnosti spolova o oglašavanju potreba za radnicima/cama u praćenom razdoblju i u praćenim službenim novinama, iznosio je 27,61%. Iz direktnih kontakata nakon poslanog upozorenja Pravobraniteljice, može se zaključiti da postoji još dosta onih koji ne znaju za ovu odredbu Zakona o ravnopravnosti spolova i koji izjavljuju, nakon Pravobraniteljičinog upozorenja, da će je poštivati u budućim natječajima.

Nacionalna klasifikacija zanimanja za većinu naziva radnih mjesta predviđa uglavnom samo muški rod. Zanimanja poput medicinske sestre, primalje, tajnice, zrakoplovne domaćice, vezilje, kućne pomoćnice, pralje i glačarice, primalje, tajnice, brodske sobarice, hotelske sobarice, dadilje, čistačice, spremačice navedena su isključivo u ženskom rodu. Radi (jezične) ravnopravnosti spolova, neophodno je uvesti oba roda za sva zanimanja u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja.  Za očekivati je da će do izmjene Nacionalne klasifikacije zanimanja doći uskoro. Naime Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010. u poglavlju 2. Jednake mogućnosti na tržištu rada u točki 2.2.2. navodi: „Uskladit će se Nacionalna klasifikacija zanimanja s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o ravnopravnosti spolova na način da sva zanimanja, kako ona nabrojana pojedinačno tako i njihovi rodovi, vrste, podvrste i skupine, budu iskazani ženskom i muškom inačicom naziva zanimanja“. Rok provedbe je 2007., a nositelji su Državni zavod za statistiku, Ured za ravnopravnost spolova i nadležna tijela državne uprave. Rok za izradu Uredbe Vlade Republike Hrvatske o klasifikaciji radnih mjesta državnih službenika/službenica kojom će se propisati upotreba i ženskog i muškog roda u nazivlju državnih službenika/službenica i njihovih zanimanja (točka 2.2.4 Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova) istekao je 2006. pa pretpostavljamo da će i ta uredba Vlade biti donesena u najkraćem roku.

Jednako tako, prilikom unošenja izmjena i dopuna postojećih zakona kao i predlaganja novih, trebalo bi koristiti rodno osjetljiv jezik.

Analizom natječaja za zapošljavanje došli smo i do zaključka da poštivanje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova ovisi o poznavanju istih, ali i o volji da se određene odredbe postave kao princip djelovanja. Na primjer, niti rodno nesenzibilna Nacionalna klasifikacija zanimanja, niti ostali zakoni i pravilnici na koje su se neki oglašivači pozivali, ne sprečavaju niti Ured predsjednika RH, niti Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade RH,  niti sva ministarstva da u svakom objavljenom natječaju za zapošljavanje naglase da se „na oglašena radna mjesta mogu javiti osobe oba spola“ poštujući odredbu ZORS-a. I Ustavni sud je, prilikom raspisivanja natječaja u br. 45 „Narodnih novina“ na stranici 15 naveo da traži – ustavnosudskog savjetnika/savjetnicu i nižeg ustavnosudskog savjetnika/nižu savjetnicu u Ustavnom sudu.

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Zagreb, 10. lipnja 2007.