Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je glavnom uredniku Jutarnjeg lista, g. Mladenu Pleše, upozorenje i preporuku vezanu za tekst naslovljen "Ne puštajmo premijerku na sastanak sa Sivlijem" objavljen 6. veljače 2010. na str. 7 u rubrici Vijesti. U nastavku možete pročitati cjeloviti tekst upozorenja.

Ev. broj: PRS- 05-01/10-01

Ur. broj: 06-10-01

Zagreb, 8. veljače 2010.

Poštovani,

Dana 6. veljača 2010. na str. 7 „Jutarnjeg lista“ u rubrici Vijesti objavljen je tekst autora Ante Tomića naslovljen „Ne puštajmo premijerku na sastanak sa Silvijem“ koji se temelji na spolnim aluzijama i stereotipima te prikazuje predsjednicu Vlade Jadranku Kosor kao osobu koja, zbog toga što je „zaboga, samo žena. Slaba na laskanja, koketna, nepromišljena“ neće moći odoljeti „šarmantnom, rječitom, zgodnom i izravnom“ talijanskom predsjedniku koji je „mediteranski mačo“ čime se sugerira da zbog „mana“ svoga spola, premijerka Jadranka Kosor ne može obavljati jednu od najvažnijih izvršnih funkcija u državi i štititi najviše državne interese.

Kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova redovito i sustavno pratim poštivanje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa i zakona koji se odnose na ravnopravnost spolova i zaštitu od diskriminacije po spolu u medijima.

I do sada sam redovito upozoravala, a povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25.11.2009. izdala i još jedno u nizu javnih priopćenja o tome da stereotipi o muškarcima i ženama, kao i seksizmi koji se svakodnevno pojavljuju u medijima, najvećim dijelom diskriminiraju žene, te pozvala sve djelatnike/ce u medijima, od vlasničke strukture, glavnih i inih urednika /ca do novinara/ki, na uklanjanje seksizama i stereotipa o ženama  iz medijskih sadržaja jer bi se tako uklonio i jedan od najutjecajnijih izvora diskriminacije žena čemu nažalost, svakodnevno svjedočimo, pa i u navedenom tekstu koji ste objavili.

Mediji imaju veliku moć i utjecaj u promoviranju društvenih vrijednosti i oblikovanju stavova pa je, stoga, način na koji medijski sadržaji prikazuju žene i muškarce jedan od ključnih čimbenika u promociji i jačanju društvene svijesti o ravnopravnosti spolova te u prevenciji i uklanjanju diskriminacije na osnovu spola.

Stoga su mediji dužni poštivati nacionalne i međunarodne zakone i propise koji reguliraju njihovu obvezu promicanja vrijednosti ravnopravnosti spolova i uklanjanja stereotipa, seksizma i uvredljivih i ponižavajućih načina prezentacije žena i muškaraca u medijskim sadržajima, bez obzira na njihov društveni status (Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08, čl. 16.; Zakon o medijima NN 59/04, čl. 3. st. 4; Putokazi ka ravnopravnosti žena i muškaraca 2006-2010“, Europske komisije, preporuke (2003)3 i (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe  državama članicama itd.).

Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala je zemlje članice da se bore protiv svih oblika seksizma u medijima u kojima su žene još uvijek žrtve seksizama, „opisivane ili predstavljane kao slabe, ranjive, ovisne“, te da ojačaju ulogu medija u promociji ravnopravnosti spolova, da kroz medijske kodekse ponašanja zabrane seksističku praksu i predodžbe te promoviraju uređivačku politiku koja obuhvaća i rodnu dimenziju.

Republika Hrvatska bila je jedna od zemalja koja je potpisala Pekinšku deklaraciju i Platformu za u kojoj se kao strateški cilj poglavlja J. Žene i mediji navodi se promocija uravnoteženog i ne-stereotipnog prikazivanja žena u medijima. Među akcijama koje bi u vezi tog cilja trebale poduzeti vlade zemalja potpisnica, između ostalog navodi se i poticanje medija da ne predstavljaju žene kao inferiorna bića i eksploatiraju ih kao seksualne objekte i robu, već kao kreativna ljudska bića, ključne čimbenike koji doprinose i imaju koristi od razvojnog procesa (J2, 243, d) te promocija stava da su seksistički stereotipi prikazani u medijima rodno diskriminacijski, degradirajući i uvredljivi (J2, 243, e).

U travnju 2002. godine Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je Preporuku o predstavljanju žena u medijima kojom se Vlade zemalja članica, među kojima je i Republika Hrvatska, pozivaju da u zakonodavstvo uvedu koncept „seksizma“ te da ga osude jednako kao i rasizam, što jasno govori o tome da je seksizam prepoznat kao štetan i diskriminirajući. Uvredljivo, omalovažavajuće ili ponižavajuće prikazivanje osoba temeljem spola ima jednaku težinu kao i uvredljivo, omalovažavajuće ili ponižavajuće prikazivanje osoba temeljem njihove rase, vjere ili invaliditeta.

Na žalost, očito je da vrijeđanje, omalovažavanje ili ponižavanje temeljem nečijeg spola autori/ice i urednici/ce još uvijek toleriraju kao „šalu“, kao što je to slučaj i u navedenom članku, iako bi im istovremeno, vjerujem da ćete se složiti, teško bilo zamisliti zbijanje sličnih „šala“ na račun nečije rase, vjere ili invaliditeta. 

Svjesna važnosti slobode govora i podsjećajući da je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava (čl.3.), a da su jednaka prava zajamčena svima, između ostaloga i temeljem spola (čl. 14)  u p o z o r a v a m da su seksizmi i stereotipi po spolu, kojima je u navedenom tekstu prikazana predsjednica Vlade Republike Hrvatske, a posredno i sve žene, u suprotnosti sa zakonskim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o medijima i dajem p r e p o r u k u  da Vi kao glavni urednik te drugi urednici/ce u Jutarnjem listu vodite računa da sadržaji članaka koji se objavljuju ne uključuju seksizam i stereotipe na temelju spola, kao što je to bio slučaj sa navedenim tekstom od 6. veljače 2010., neovisno o tome tko je autor/ica teksta.

S poštovanjem,

Gordana Lukač Koritnik

pravobraniteljica za ravnopravnost spolova