Pored toga što Pravobraniteljica svakodnevno, preko agencije za praćenje medija, prima isječke iz tiska vezane uz ravnopravnost spolova, Ured pravobraniteljice redovito prati tiskane medije te samostalno prikuplja, sortira i analizira objavljene članke prema područjima u kojima Pravobraniteljica prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova te drugih zakona i propisa vezanih uz ravnopravnost spolova.

U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2008., Ured pravobraniteljice prikupio je i analizirao članke vezane za ravnopravnost spolova objavljene u 48 različitih dnevnih i tjednih nacionalnih i regionalnih tiskovina i na 10 Internet portala. 

Tijekom šestomjesečnog razdoblja, analizirano je ukupno 2.228 članaka vezanih uz djelokrug rada pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Pored toga, Ured pravobraniteljice analizirao je po spolu naslovnica i intervjue u 53 broja dva najtiražnija politička tjednika.

Rezultate analize možete pogledati u nastavku.

Poredak pojedinih tema po postotcima zastupljenosti:

Preostalih  458 članaka obuhvaća sljedeće teme s podjednakih 2% odnosno 3% zastupljenosti:

• položaj žena u svijetu 72 (3%), 
• ravnopravnost spolova općenito 65 (3%), 
• osobe s invaliditetom 50 (3%), 
• zdravlje 47 (2%), 
• kulturu i sport  52 (2%), 
• međunarodni dan žena 49 (2%), 
• prostitucija i trafficking 43 (2%), 
• žene u ruralnim područjima, braniteljice, žene u vojsci, žene u zatvorima i sl. zajedno - 45 (2%),
• pripadnice nacionalnih i etničkih manjina 35 (2%),

Tijekom ožujka povećava se broj članaka posvećenih temi ravnopravnosti spolova na raznim područjima privatnog i javnog života zbog obilježavanja Međunarodnog dana žena - 8. ožujka. Teme o kojima se tim povodom piše obuhvaćaju razna područja, od tržišta rada i obiteljskog nasilja, do ravnopravnosti žena u političkom životu i obrazovanju i sl.

Ako analiziramo postotke učestalosti pisanja o pojedinim temama vidimo da:

• svaki 3. članak od 2.228 analiziranih govori o nasilju i obiteljskom nasilju, 
• svaki 7. članak je o ravnopravnosti spolova na tržištu rada, 
• svaki 27. članak je o obrazovanju, 
• svaki 47. članak je o temama vezanim za zdravlje, 
• svaki 50. članak je o ženama u ruralnim područjima, braniteljicama, ženama u vojsci,
• svaki 64. članak je o pripadnicama nacionalnih i etničkih manjina.

U prvih 6 mjeseci 2008. unutar teme nasilja i obiteljskog nasilja veliki broj članaka bio je posvećen individualnim slučajevima koje su mediji pratili tjednima. Stoga je važno napomenuti da broj članaka unutar svake pojedine teme naglo raste kad, uglavnom zbog senzacionalizma, gotovo svi mediji danima, katkad i tjednima, izvještavaju o istom individualnom slučaju, proizvodeći veliku količinu novih članaka koji se zapravo vrlo malo razlikuju jedan od drugoga i često se svode samo na prepričavanje već ranije objavljenih informacija. Iz toga proizlazi da unutar velikog broja članaka pojedinih ovdje navedenih tema ima manje raznovrsnosti nego u temama o kojima se pisalo u manjem broju članaka.

Usporedba s analizama iz 2006. i 2007.

2006. i 2007. Ured pravobraniteljice je također provodio analize članaka objavljenih u tisku. Iako su se te analize odnosile na cijelu godinu, a ova se odnosi na prvih 6 mjeseci 2008. simptomatično je da je tema nasilja i obiteljskog nasilja i dalje najzastupljenija tema.

Način obrade pojedinih tema

Osim zastupljenosti pojedinih tema u ukupnom broju analiziranih članaka treba istaknuti i način na koji se pojedine teme obrađuju.

Položaj žena u ruralnim područjima

Žene iz ruralnih krajeva RH rijetko su vidljive u medijima. U slučajevima kada članak izvještava o obilježavanju nekog datuma tradicionalno vezanog uz određeni kraj u Republici Hrvatskoj, žene iz ruralnih krajeva predstavljene su kako u narodnim nošnjama pokazuju tradicionalne kulinarske specijalitete toga kraja.

Nema članaka koji govore o tome koliko je poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu žena u odnosu na činjenicu da na selu žene rade iste poslove kao i muškarci te da dodatno još brinu o kućanstvu i obitelji, kakve su im mirovine i imaju li ih uopće, jesu li zdravstveno osigurane, jesu li žrtve obiteljskog nasilja, imaju li pristup obrazovanju i kreditima, kakav je njihov pravni i ekonomski status. Položaj žene u ruralnim sredinama iz ove perspektive, medijima nije zanimljiva tema.

Međutim, što im jest zanimljiva tema, vezana uz žene na selu, mediji su pokazali početkom godine kada je većina medija (Večernji list, 24sta, RTL, HRT 1, Nova TV) posvetila pažnju snimanju 3. kalendara prvog hrvatskog poljoprivrednog portala Seljaci.org. Razlog interesa bile su fotografije djevojke (polu)obučene u nošnju,  postavljene u seksualno sugestivnu pozu u kojoj među razmaknutim nogama drži klip kukuruza. I sam natječaj, koji je prije odabira djevojke za kalendar raspisao navedeni portal, osmišljen je uz seksualne aluzije pa su tako kandidatkinje, navodno, bile „testirane“ u vožnji traktora, čišćenju štale i mužnji krave dok su cijelo vrijeme nosile majicu na kojoj uz uzdignuti klip kukuruza piše: „Jer seljak more duboko da ore“.

Mediji se uporno opravdavaju da je njihov posao izvještavati o onome što postoji u stvarnom životu, iako čak i površno praćenje medija dovodi do zaključka da je stvarnost samo ono o čemu mediji selektivno odaberu pisati i izvještavati. U  stvarnosti na selu ne postoje djevojke koje gule kukuruz na način na koji to prikazuje ovaj kalendar.  Međutim, već treću godinu za redom, Nezavisni seljaci Hrvatske glasaju za djevojku koja će na kalendaru za iduću godinu guliti kukuruz u navedenoj pozi. To je „stvarnost“ koju su mediji objavili s puno simpatija i to u udarnim dnevnim informativnim emisijama. Život žena koje na selu obavljaju raznovrsne poslove u i oko kuće te veoma teške fizičke poslove na poljima, za medije je i dalje nestvaran.

I neke druge teme medijima nisu zanimljive sve dok se te teme ne uspiju povezati s osobnim problemom neke javne i popularne osobe koji se senzacionalnistički prezentira. Tako, na primjer, o problematici samohranih očeva u ovom se razdoblju pisalo vrlo malo, no broj članaka na tu temu se povećao kada su mediji u dva odvojena slučaja spekulirali o tome da bi se, javnosti dobro poznate muške osobe, uskoro mogle obratiti udrugama za zaštitu prava samohranih očeva. Budući da se to nije dogodilo, interes medija za temu samohranih očeva naglo je splasnuo.

ANALIZA DVA NAJTIRAŽNIJA POLITIČKA TJEDNIKA

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u navedenom je razdoblju analizirao po spolu i dva najtiražnija politička tjednika. Pregledano je ukupno 53 brojeva i po spolu su analizirane:

1. naslovnice
2. intervjui

Statistika svakog tjednika pojedinačno pokazala je da su postotci podjednaki i da nema značajnijih razlika kada se naslovnice i intervjuirane osobe u ova dva tjednika analiziraju po spolu, stoga objavljujemo rezultate po spolu za oba tjednika zajedno:

1. Naslovnice

Na ukupno 53 naslovnice:

• 64% su muškarci
• 15% su muškarci i žene zajedno
• 11% su žene 
• 10% naslovnica ne prikazuje osobe

Treba naglasiti da u slučaju kada se na naslovnici nalaze i muškarci i žene zajedno, muškarci su uvijek u velikoj većini, omjer je uvijek najmanje 3:1 u korist muškaraca, a u pojedinim slučajevima omjer je bio 9:1 i 4:1 u korist muškaraca.

Muškarci se na naslovnicama ovih tjednika nalaze gotovo 6 puta češće od žena.

Ukupan broj žena koje se nalaze na naslovnicama vrlo je malen, ukupno 6 žena, a jedna od naslovnica nosi naslov: „100 seksi Hrvatica“.

Žene, i to samo glumice i pjevačice, nalaze se na naslovnici u 100% slučajeva samo na rasporedima TV programa i u jednom i u drugom tjedniku, najčešće vrlo oskudno odjevene i u izazovnim pozama.

2. INTERVJUI

Analizirali smo intervjue prema tome jesu li intervjuirane osobe bile muškarci ili žene, bez obzira na temu intervjua.

Od ukupno 776 velikih članaka (članci koji zauzimaju 2-5 stranica tjednika):  143 (18%) su intervjui.

Od ukupnog broja intervju:

 - u 83% (118) intervjuirani su muškarci,
 - u 17% (25) intervjuirane su žene.

Tablica intervjuiranih osoba po zanimanju i spolu rangiranih po broju objavljenih intervjua:

Rang lista napravljena je samo za prva tri mjesta iz razloga što bi nakon trećeg mjesta još svega 8 žena bilo zastupljeno sa po jednim člankom u odnosu na pojedinačno zanimanje.

Poredak zanimanjima na rang listi prema spolu i zanimanju intervjuiranih osoba jednak je, ali je broj članaka značajno različit. Iz tablice proizlazi da treće mjesto intervjuiranih muškaraca dijele poduzetnici i umjetnici, među kojima nisu glumci i pjevači, dok treće mjesto intervjuiranih žena dijele poduzetnice i pjevačice.

Poduzetnici su 6 puta više intervjuirani od poduzetnica.

Političari su skoro 5 puta više intervjuiranih političara nego političarki.

Prvo mjesto intervjuiranih žena ravnopravno dijele političarke i glumice sa po 5 članaka. Među intervjuiranim muškarcima isti broj članaka (5) dijele redatelji, pisci i glumci. Sa po 4 članka među intervjuiranim muškarcima zastupljeni su arhitekti, novinari, diplomati.

U popisu ostalih intervjuiranih osoba kod muškaraca postoji veća raznovrsnost u zanimanjima poput: arhitekt, urbanista, novinar, znanstvenik, diplomat, redatelj, producent, snimatelj, rabin, glazbenik, liječnik, glumac, ravnatelj policije, borac za ljudska prava, pisac, odvjetnik, akademik, izdavač kao i veći broj članaka tj. intervjuiranih osoba koje pripadaju jednom od ovih zanimanja.

Kod žena, raznovrsnost zanimanja je daleko manja, a u svakom od njih intervjuirana je samo po jedna osoba: stjuardesa, glazbenica, lobistica, dekanica, koordinatorica udruge, povjesničarka, ravnateljica međunarodnog festivala kazališta, novinarka.

U broju od veljače, jedan od tjednika je donio anketu pod nazivom „100 ideja za spas Hrvatske“ u kojoj je ispitao „stotinu hrvatskih uglednih građana koje promjene oni smatraju nužnima za savršeno funkcioniranje države te koje će mjere drastično ubrzati razvoj Hrvatske“. Od 100 anketiranih uglednih građana, 76% su bili muškarci i 24% žene.

Zagreb, listopad 2008.