Imajući u vidu Nastavni plan i program za osnovne škole, koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo 2006., a koji navodi da „učenike i učenice treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu žive, razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u svijetu prirode i društva, čovjekovom odnosu prema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrjednotama, te međuljudskim odnosima“ (str. 10) te da „nastava hrvatskoga jezika omogućuje učenicima i učenicama stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stajališta, vrijednosti i navika koje pridonose njihovu osobnom razvoju i omogućuju im aktivno sudjelovanje u društvu“ (str. 25), Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova proveo je analizu udžbenika iz rodne perspektive na temelju međunarodnih i nacionalnih dokumenata i zakona.

S obzirom na cilj analize postojećeg stanja u primjeni mjera iz Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 116/03.), Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN 36/06.; 141/06.), i Udžbeničkog standarda (07/07.) te mjera Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. (NN 114/06.), u udžbenicima hrvatskog jezika i književnosti za 5. - 8. razrede osnovnih škola:

Pravobraniteljica je mišljenja da je učinjen značajan pozitivan pomak u korištenju rodno osjetljivog jezika, što je u skladu s etičkim zahtjevima Udžbeničkog standarda – 94% tekstova iz tekstualne opreme glavnog teksta u udžbenicima koristi ili rodno neutralan ili rodno osjetljiv jezik, dok kod radnih bilježnica nema niti jedne koja koristi rodno neosjetljiv jezik.

Međutim, pravobraniteljica ističe da udžbenici još uvijek nisu u skladu sa stavkom 7. Likovno-grafičkih zahtjeva i standarda propisanih Udžbeničkim standardom (NN 07/07.) , o čemu svjedoče postoci dobiveni analizom – 74% pojedinačnih likova prikazanih na crtežima, fotografijama i drugoj likovno-grafičkoj opremi uz tekst u udžbenicima su muškog roda. I u radnim bilježnicama najveći postotak u likovno-grafičkoj opremi radnih bilježnica čine muški likovi (33%), dok su ženski likovi s 12% zastupljenosti na samom začelju, u postotcima manjim od postotaka u kojem su zastupljene priroda, životinje i predmeti.

Pravobraniteljica smatra da bi ravnomjernija vidljivost ženskih i muških likova u likovnim rješenjima, značila promicanje ravnopravnosti spolova.

Iako pravobraniteljica uvažava činjenicu da je način na koji su žene prikazane u većini tekstova u udžbenicima uvjetovan načinom na koji su bile opisivane tijekom povijesti, tj. starije hrvatske književnosti, mišljenja je da se premalo koriste mogućnosti dodatnih zadataka, vježbi i tema za razgovor u svrhu odgoja i obrazovanja za ravnopravnost spolova.

Stoga, u svrhu postizanja ciljeva rodno osjetljivog obrazovanja, pravobraniteljica preporučuje da se:

1. prilikom izrade i odobravanja udžbenika pomno preispita njihova usklađenost  s mjerama UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, sa Zaključcima Odbora za uklanjanje diskriminacije žena na području obrazovanja, s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o udžbenicima za osnovne i srednje škole i Udžbeničkog standarda te s mjerama uvođenja rodno osjetljivog obrazovanja  Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010.;

2. sustavno i dosljedno provodi stručno usavršavanje iz područja ravnopravnosti spolova  za sve nositelje/ice odgojno-obrazovne djelatnosti.

3.  provede mjera 3.1.2. Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova od   2006. – 2010. tj. da se izrade dokumenti za primjenu Udžbeničkog standarda, u skladu   sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.ž

Cjelovita Analiza udžbenika iz hrvatskog jezika i književnosti od 5. do 8. razreda osnovnih škola iz rodne perspektive (doc.)