U periodu od 1. – 30. travnja 2007. Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova analizirao je ukupno 875 članaka objavljenih u rubrikama Crne kronike u ukupno 70 brojeva „Večernjeg lista“, „Vjesnika“ i „Jutarnjeg lista“. Cilj analize članaka Crne kronike bio je ustanoviti koliko se i na koji način izvještava o obiteljskom nasilju i drugim oblicima nasilja nad ženama u najtiražnijem dnevnom tisku.

NAPOMENA: Navedene brojke i statistika ne označavaju broj slučajeva obiteljskog i drugog nasilja nad ženama, niti broj kaznenih i prekršajnih djela počinjenih u navedenom periodu, već broj članaka koji su najtiražnije dnevne novine posvetile temama vezanim uz nasilje tj. obiteljsko nasilje, a koji su objavljeni isključivo u rubrikama crne kronike navedenog tiska.

Analiza Crne kronike u "Večernjem listu", "Jutarnjem listu" i "Vjesniku"

u razdoblju od 1. - 30. travnja 2007. 

Obiteljsko nasilje - Brojčani pokazatelji

U ukupnom broju od 875 analiziranih članaka Crne kronike o obiteljskom nasilju pisalo se u ukupno 41 članku (4,6%), od čega je u 33 članka žrtva obiteljskog nasilja bila žena, a u 8 članaka pisalo se o ženi kao počiniteljici obiteljskog nasilja.

Način izvještavanja o obiteljskom nasilju

Kod izvještavanja o obiteljskom nasilju u naslovima se često sugerira povezanost pijanstva s nasiljem nad članom/članicom obitelji. Iako je alkoholiziranost počinitelja/ice obiteljskog nasilja česta, ona nije jedini i isključivi razlog obiteljskog nasilja.

Medijsko prepoznavanje i nestereotipno izvještavanje o obiteljskom nasilju  kao dugotrajnom nasilničkom ponašanju unutar obitelji koje se manifestira u raznim, lakšim i/ili težim oblicima, od emotivnog, ekonomskog, psihološkog do fizičkog zlostavljanja, najčešće jednog počinitelja/ice u odnosu na jednog/jednu ili više članova/članica obitelji, izuzetno je važno u osvješćivanju javnosti za problem obiteljskog nasilja.

Nekoliko primjera novinskih članaka

Naslov u Večernjem listu od 16.4.2007. „Pijan tukao kćeri i nije im davao jesti“ sugerira da je pijanstvo razlog nasilničkog ponašanja. Međutim članak donosi detaljnu povijest obiteljskog nasilja koje je trajalo više od desetljeća i u kojem su postojali gotovo svi oblici obiteljskog nasilja – bludničenje oca nad maloljetnom kćeri, zapuštanje i zapostavljanje djece od strane roditelja, fizičko zlostavljanje djece, pokušaj ubojstva supruge, nezakonito posjedovanje  oružja:

D.Ž. (44) otac dviju maloljetnih djevojčica „sumnjiči se da je pijan bludničio nad 17-godišnjom kćeri“, a prijavljen je i „za zapuštanje i zlostavljanje druge kćeri, 11-godišnjakinje“ koje je trajalo mjesecima, a usto ju je „kako je utvrđeno,  fizički zlostavljao“. Majka se prije više od godinu dana razvela od D.Ž., a oboje su prije nekoliko godina bili prijavljeni zbog zapuštanja i zlostavljanja djeteta! „Osim za zapuštanje djece prije desetak godina, Dragutin Ž., bio je prijavljen i za pokušaj ubojstva supruge.“ Riječ je o umirovljenom vojniku koji je u garaži skrivao i pravi arsenal oružja „više od dvije tisuće komada različita streljiva za automatsko oružje, 11 trotilskih metaka, ručni bacač raketa, tzv. zolju, tromblonsku kumulativnu minu, tri tromblonske trenutne mine M62, osam ručnih bombi, tri suzavca, jedan plastični eksploziv težak pola kilograma, štapin i slično“.

Obiteljsko nasilje često je vezano uz korištenje (vatrenog) oružja. Zabilježene prijetnje oružjem vezane su uz muškarce kao počinitelje i žene kao žrtve. Pojedini slučajevi bilježe nespretno korištenje oružja, što rezultira samoranjavanjem samog počinitelja.

Članak objavljen u Vjesniku 5.4.2007. naslovljen je „Pijana izbola pijanog muža“  iako je optuženoj krv uzeta 26 i pol sati nakon kobnog događaja i nije izmjeren alkohol u krvi. Zbog čega je odlučeno da naslov članka ističe njezino pijanstvo kada ono mjerenjem čak nije ni dokazano? U samom se članku sugerira da je počiniteljica teško ozlijedila jetru supruga jer joj je „očito u jednom trenutku prekipjelo i pobunila se protiv stalnih maltretiranja“ a što bi moglo ukazivati i na uzrok napada koji nema veze samo s pijanstvom. Nakon što je ostavila prvog supruga koji je također bio nasilnik, D.S. je, prema vlastitom priznanju, počela piti „jer joj je alkohol pružao kakvu-takvu utjehu“ pa pretpostavlja da je „morala biti pijana“ jer je „da bi opstala“ u okruženju u kojem su svi pili i sama je pila.

Izvještavanje o djelima koja imaju svoje korijene u obiteljskom nasilju zahtijeva senzibiliziranost novinara/ki i/ili urednika/ca i njihovo poznavanje dinamike, uzroka i oblika obiteljskog nasilja, kako bi u pojedinačnim slučajevima mogli prepoznati ono bitno ne pribjegavajući stereotipnom naglašavanju pijanstva, ljubomore i/ili siromaštva, kao postojećih, ali ne jedinih čimbenika obiteljskog nasilja.

U povodu Međunarodnog dana obitelji 15. svibnja 2007. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti predstavilo je javnosti Priručnik sa smjernicama za medijsko izvještavanje o nasilju u obitelji u čijem je nastajanju aktivno sudjelovao i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Priručnik je namijenjen novinarima i novinarkama te svima odgovornima za kreiranje i objavljivanje tekstova ili emitiranje priloga u kojima se govori o nasilju u obitelji. Između ostalog priručnik sadrži i zakonsku regulativu medijskog izvještavanja, osvrt na medijsku sliku nasilja nad ženama i u obitelji u Hrvatskoj (primjeri dobre i loše medijske prakse) te poglavlje o nasilju kao diskriminaciji.

Priručnik navodi i obrazlaže smjernice za medijsko izvještavanje o nasilju u obitelji:

1. Obiteljsko nasilje nije privatna obiteljska stvar.
2. Za obiteljsko nasilje odgovoran je zlostavljač/ica, nasilnik/ica, a ne žrtva.
3. Izbjegavati senzacionalizam u izvještavanju o obiteljskom nasilju.
4. Zaštititi identitet žrtve.
5. Izbjegavati sekundarnu viktimizaciju žrtve.
6. Izbjegavati diskriminaciju i stereotipe.

Članci vezani za obiteljsko nasilje, u kojima se ističe alkoholiziranost počinitelja:

• Večernji list od 7.4.2007. - navodi dva slučaja u kojima su muškarci kazneno i prekršajno prijavljeni.
• Jedan (60) zato što je pod utjecajem alkohola u kući vrijeđao i tukao svoju 59-godišnju suprugu, a drugi (53) koji je pijan iz stana na ulicu izbacio svoju suprugu i njihovu malodobnu kćer;
• Večernji list od 21.4.2007. – „Pijan ubo oca nožem u prsa“;
• Večernji list  od 22.4.2007. – „Pijani sin gađao majku kamenjem i nožem“;
• Večernji list 15.4.2007 – „Pijani otac napao kćer“
• Jutarnji list od 21.4.2007. – „Benzinom polio majku i gledao kako živa gori“ („Susjedi su pretpostavljali da se radi o nesretnom slučaju jer je njezin sin (46), inače sklon alkoholu, znao zaspati s upaljenom cigaretom. Iz kuće se, naime, često čulo zapomaganje starice (73) koju je sin tukao…“)

Pozitivni primjeri

Jedan od rijetko dobrih naslova je naslov članka, koji je naveden i u Priručniku sa smjernicama za medijsko izvještavanje o nasilju u obitelji naslovljen „Nakon šest godina ohrabrila se i prijavila muža zlostavljača“ (Jutarnji list od 5.4.2007.).

Naslov ističe osnovne elemente vezane uz obiteljsko nasilje: dugotrajnost zlostavljanja u obitelji, vrijeme koje je žrtvi bilo potrebno da skupi hrabrost i prijavi nasilnika, imenovanje nasilnika zlostavljačem – budući da je zlostavljanje ponavljano nasilničko ponašanje, a ne jednokratni događaj. U konkretnom slučaju radilo se o psihičkom ponižavanju i vrijeđanju supruge koja je supruga prijavila nakon još jednog poniženja. Iako je povod za prijavu bio što suprug supruzi nije dopustio korištenje perilice za rublje, prijeteći da će joj prerezati električni kabel, nakon šest godina vrijeđanja i prijetnji kao oblika obiteljskog nasilja, povod je mogao biti bilo što. Upravo je zato kod obiteljskog nasilja bitno prepoznati i odvojiti povod određenog prekršaja ili kaznenog djela od konteksta obiteljskog nasilja u kojem leže uzroci tj. razlozi. Ovaj članak je stoga odličan primjer koji pokazuje da obiteljsko nasilje nije samo fizičko nasilje te da ga karakterizira dugotrajnost nasilničkog ponašanja.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN, 116/03)  u članku 4. definira nasilje u obitelji kao:

• svaku primjenu fizičke sile ili psihičke prisile na integritet osobe;
• svako drugo postupanje jednog člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati opasnost da će prouzročiti fizičku ili psihičku bol;
• prouzročenje osjećaja straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva;
• fizički napad bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne;
• verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi načini grubog uznemiravanja;
• spolno uznemiravanje;
• uhođenje i svi drugi načini uznemiravanja;
• protupravna izolacija ili ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja s trećim osobama;
• oštećenje ili uništenje imovine ili pokušaj da se to učini.

Vezano za obiteljsko nasilje Vjesnik od 7.,8. i 9. travnja 2007. objavio je veći članak pod nazivom „Sve više obiteljskog nasilja u Šibeniku“ s podacima Centra za socijalnu skrb o porastu obiteljskog nasilja na šibenskom području.

Zastupljenost ostalih tema Crne kronike

- 26 članaka o ubojstvima (od ukupno 74) u kojima je žrtva bila žena; u ostalim člancima i žrtva i

   počinitelj su muškarci;
- 10 članka o prostituciji
- 11 članaka o silovanjima

- 60 članaka odnosilo se na prekršajna/kaznena djela vezana uz korištenje oružja;
- 35 članka pisala su o samoubojstvima i o pokušajima samoubojstva od čega se u 31 članku radilo o

  muškarcu, a u 4 o ženi;
           

Za kraj citiramo jedan članak

„Nepoznati lopovi provalili su u skladište jednog poduzeća iz kojeg su ukrali zimske gume i veću količinu anticelulitnih krema. Vrijednost ukradene robe procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna.“ (Jutarnji list, 5.4.2007.)

Svibanj 2007.