Na području rada i zapošljavanja, diskriminacija po spolu je još uvijek snažna. Žene su u puno lošijoj poziciji. Prilikom razgovora za posao žene se diskriminira na temelju bračnog i obiteljskog statusa - pita ih se koliko djece imaju, namjeravaju li imati djecu i udavati se i sl. Žene još uvijek čine veći postotak nezaposlenih (61% u 2007.), rade na slabije plaćenim mjestima i imaju manje mirovine. Udio žena na najvišim rukovodećim položajima još je uvijek ispod 10%. Što je viša hijerarhijska ljestvica to je manje žena iako u većem postotku završavaju fakultete.

• Link na Hrvatski zavod za zapošljavanje  -  Link na portal Moj Posao

Zakon o ravnopravnosti spolova (čl.1, čl.3. čl. 5) uređuje stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce i na području obrazovanja. Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, stranka koje je od 1991. i Republika Hrvatska, zahtijeva "uklanjanje stereotipnog shvaćanja uloga muškaraca i žena na svim stupnjevima i u svim oblicima obrazovanja kroz poticanje zajedničkog obrazovanja i drugih vrsta obrazovanja koje pomažu postizanju tog cilja, a posebice revizijom udžebnijka i školskih programa te prilagođavanjem nastavnih metoda." (čl.10) Ravnopravnost spolova je po ekspertima Vijeća Europe definirana kao jednaka vidljivost, osnaženost i participacija obaju spolova u javnom i privatnom životu, a stvaranje tih jednakih mogućnosti počinje odgojem i obrazovanjem.

Nasilje u obitelji predstavlja oblik diskriminacije. 2003. Hrvatski sabor je donio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN, 116/03) prema kojem se nasilje u obitelji definira kao: "svaka primjena fizičke i psihičke prisile na integritet osobe; svako drugo postupanje jednog člana obitelji koje može prouzročiti ili izazvati opasnost da će prouzročiti fizičku i psihičku bol; prouzroćenje osjećaja straha ili osobne ugroženosti ili povrede dostojanstva; fizički napad bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne, verbalni napadi, vrijeđanja, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi načini grubog uznemiravanja; uhođenje i svi drugi načini uznemiravanja; protupravna izolacija ili ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja s trećim osobama; oštećenje ili uništenje imovine ili pokušaj da se to učini."

Ravnopravnost spolova nije postignuta niti u političkom životu. U političkim strankama te na mjestima donošenja odluka, žene su i dalje podzastupljene. Prema posljednjem izvješću Državnog zavoda za statistiku od ukupno 152 zastupnika/ca u Hrvatskom saboru, 33 su žene (21,7%). Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova političke stranke koje su upisane u registar političkih stranaka usvajaju svake četiri godine plan djelovanja o pitanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca. Pravobraniteljica prati donošenje tih planova te poštivanje načela ravnopravnosti spolova prilikom izrade kandidacijskih listi za lokalne ili parlamentarne izbore.

Hrvatski sabor je na sjednici 11. veljače 2005. godine donio:  Strategiju razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2004.-2014., Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2004.-2007. i Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske u koje je ugrađena većina primjedbi Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova glede primjene odredbi članka 17. ZORS-a: svi statistički podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima, javnim službama i ustanovama moraju biti iskazani po spolu. U ožujku 2005. godine Pravobraniteljica je dala značajne primjedbe i prijedloge na Prijedlog godišnjeg provedbenog plana Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2005. godinu, koji nije do kraja konzekventno  respektirao  odredbe članka 17. ZORS-a kao što su to respektirali dokumenti doneseni u veljači 2005. godine. Na ovaj način stvorene su objektivne pretpostavke za praćenje statističkih podataka na osnovama članka 17. ZORS-a koje provodi Državni zavod za statistiku.

U ovoj rubrici donosit ćemo neke od medijskih sadržaja vezanih uz ravnopravnost spolova.