Na području rada i zapošljavanja, diskriminacija po spolu je još uvijek snažna. Žene su u puno lošijoj poziciji. Prilikom razgovora za posao žene se diskriminira na temelju bračnog i obiteljskog statusa - pita ih se koliko djece imaju, namjeravaju li imati djecu i udavati se i sl. Žene još uvijek čine veći postotak nezaposlenih (61% u 2007.), rade na slabije plaćenim mjestima i imaju manje mirovine. Udio žena na najvišim rukovodećim položajima još je uvijek ispod 10%. Što je viša hijerarhijska ljestvica to je manje žena iako u većem postotku završavaju fakultete.

• Link na Hrvatski zavod za zapošljavanje  -  Link na portal Moj Posao

Zakon o ravnopravnosti spolova (čl.1, čl.3. čl. 5) uređuje stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce i na području obrazovanja. Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, stranka koje je od 1991. i Republika Hrvatska, zahtijeva "uklanjanje stereotipnog shvaćanja uloga muškaraca i žena na svim stupnjevima i u svim oblicima obrazovanja kroz poticanje zajedničkog obrazovanja i drugih vrsta obrazovanja koje pomažu postizanju tog cilja, a posebice revizijom udžebnijka i školskih programa te prilagođavanjem nastavnih metoda." (čl.10) Ravnopravnost spolova je po ekspertima Vijeća Europe definirana kao jednaka vidljivost, osnaženost i participacija obaju spolova u javnom i privatnom životu, a stvaranje tih jednakih mogućnosti počinje odgojem i obrazovanjem.

Ravnopravnost spolova nije postignuta niti u političkom životu. U političkim strankama te na mjestima donošenja odluka, žene su i dalje podzastupljene. Prema posljednjem izvješću Državnog zavoda za statistiku od ukupno 152 zastupnika/ca u Hrvatskom saboru, 33 su žene (21,7%). Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova političke stranke koje su upisane u registar političkih stranaka usvajaju svake četiri godine plan djelovanja o pitanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca. Pravobraniteljica prati donošenje tih planova te poštivanje načela ravnopravnosti spolova prilikom izrade kandidacijskih listi za lokalne ili parlamentarne izbore.

Među ključnim društvenim i političkim čimbenicima uspostave načela ravnopravnosti spolova je i način na koji mediji prikazuju žene i muškarce. Uvredljiv, stereotipan i omalovažavajući način prikazivanja žena i muškaraca u medijima podržava diskriminirajući vrijednosni sustav i doprinosi društvenim odnosima koji onemogućavaju ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u privatnom i javnom životu.

Između ostalov u ovoj rubrici objavljivat ćemo stavove Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o   medijskim sadržajima za koje Pravobraniteljica smatra da su neprimjereni ili da nisu u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova te drugim zakonima i propisima koji se odnose na ravnopravnost spolova. Cilj ove rubrike nije napraviti listu svih takvih sadržaja, jer bi takav zadatak bio nemoguć, već upozoriti javnost na razne oblike diskriminacije po spolu i prikazivanje žena i muškaraca na uvredljiv i ponižavajući način u medijima u svrhu senzibiliziranja javnosti. Sudeći prema pozivima u Ured pravobraniteljice koji se tiču reagiranja gledatelja i gledateljica te čitatelja i čitateljica, očito je da se upozoravanjem i problematiziranjem takvih sadržaja sve više podiže razina svijesti o neprihvatljivosti medijskih sadržaja koji žene i muškarce prikazuju na ponižavajući, omalovažavajući i uvredljiv način.

Zakon o ravnopravnosti spolova

Članak 16.

(1) Mediji će kroz programske koncepte promicati razvoj svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca.
(2) Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju.

Zakon o medijima

Članak 20.

8) Nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.

Hrvatski sabor je na sjednici 11. veljače 2005. godine donio:  Strategiju razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2004.-2014., Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2004.-2007. i Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske u koje je ugrađena većina primjedbi Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova glede primjene odredbi članka 17. ZORS-a: svi statistički podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima, javnim službama i ustanovama moraju biti iskazani po spolu. U ožujku 2005. godine Pravobraniteljica je dala značajne primjedbe i prijedloge na Prijedlog godišnjeg provedbenog plana Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2005. godinu, koji nije do kraja konzekventno  respektirao  odredbe članka 17. ZORS-a kao što su to respektirali dokumenti doneseni u veljači 2005. godine. Na ovaj način stvorene su objektivne pretpostavke za praćenje statističkih podataka na osnovama članka 17. ZORS-a koje provodi Državni zavod za statistiku.

U ovoj rubrici donosit ćemo neke od medijskih sadržaja vezanih uz ravnopravnost spolova.