8. ožujka - Međunarodni dan žena

Prije 152 godine, 8. ožujka 1857. žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila u New Yorku javno su demonstrirale i protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. 1908. godine 15.000 žena marširalo je kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Obilježavanje Međunarodnog dana žena - 8. ožujka - koji se u UN-u službeno obilježava od 1975. još je jedna prilika da se podsjetimo na sve što je do sada postignuto u borbi za ravnopravnost spolova kao i na sve ono na čemu i dalje treba ustrajati kako bi se u potpunosti realizirala.

Od 1.-12. ožujka 2010. u New Yorku se održava  54. sjednica Komisije za status žena Ujedinjenih naroda na kojoj će predstavnici/e država članica, nevladinih organizacija i tijela Ujedinjenih naroda razmatrati postignuti napredak u primjeni Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje od zadnjeg općeg pregleda 2005. godine. Na sjednici će se posebna pozornost dati razmjeni primjera dobre prakse s pregledom preostalih izazova i prepreka na putu do pune implementacije, uključujući i one koji se odnose na Milenijske razvojne ciljeve. Sjednici UN Komisije za status žena prethodio je regionalni pregled postignuća u provedbi Platforme za djelovanje (Peking+15) u studenome prošle godine u Genevi, u organizaciji Ekonomske komisije za Europu (UNECE)  UN-a, na temu „Novi izazovi i mogućnosti  za ravnopravnost spolova u ECE regiji“.

Izvješće Republike Hrvatske  o provedbi  Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje  u proteklih 5  godina dostupno je na stranicama UNECE-a.

* preuzeto sa stranica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH

Više o radu 54. sjednice UN Komisije za status žena

Prema podacima Stalne misije Republike Hrvatske u Ujedinjenim nacijama, Republika Hrvatska je 18. prosinca 2008., tijekom usvajanja rezolucija 3. odbora na Općoj skupštini UN-a iskazala potporu Deklaraciji o ljudskim pravima, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Deklaracija, čiji je glavni cilj pozivanje na de-kriminalizaciju seksualne orijentacije i rodnog identiteta, do sada je potpisalo 66 država, članica UN-a. Deklaracija potvrđuje načelo nediskriminacije koje zahtjeva da se ljudska prava primjenjuju podjednako prema svakom ljudskom biću bez obzira na seksualnu orijentaciju ili rodni identitet, a posebno se osuđuje upotreba smrtne kazne i mučenja sa osnove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i uskraćivanje zdravstvene skrbi. Najvažniji je članak 11. Deklaracije kojim se zahtjeva od država da poduzmu sve potrebne mjere, posebno zakonodavne i administrativne, kako bi osigurali da seksualna orijentacija ili rodni identitet ne mogu biti pod nikakvim okolnostima osnova za izricanje kaznenih sankcija, a posebno smaknuća, uhićenja i pritvaranja. Više

Iz medija:

Ljubav se kažnjava i smrtnom kaznom, Glas Istre, 22. prosinca 2008.

24. studenog 2009. - U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u UN-u u New Yorku održan je okrugli stol pod nazivom "Uključivanje muškaraca i dječaka u borbu protiv nasilja nad ženama" i službeno  započela s radom  "Mreža muškaraca lidera" (Network of men leaders) na inicijativu generalnog tajnika UN-a, g. Ban KI-moona, a okviru kampanje UNiTE to End Violence Against Women. Kampanja je počela prošle godine i trajat će do 2015. Više na ENDVIOLENCE.

25. studenog 2009., Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, započinje svjetska kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja završava 10. prosinca na Međunarodni dan ljudskih prava, čime se simbolično ističe da je nasilje nad ženama  kršenje ljudskih prava.

25. studenog izabran je u znak sjećanja na sestre Mirabel koje je brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Sestre Mirabel su djelovale kao političke aktivistkinje u Dominikanskoj republici i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu.  1999. godine Ujedinjeni narodi službeno su potvrdile 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama.

16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama je međunarodna kampanja koja je pokrenuta 1991. (Pokrenuo ju je Women's Global Leadership Institute pod sponzorstvom Center for Women's Global Leadership).

U sklopu 16. dana aktivizma protiv nasilja nad ženama obilježavaju se i:

• 1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

• 6. prosinca - godišnjica montrealskog masakra

6. prosinca 1989. Marc Lepine, naoružan poluautomatom i noževima ubio je 14, a ranio 9 žena i 4 muškarca na kanadskom sveučilištu u Montrealu uzvikujući "Vi ste žene, vi ćete postati inženjerke. Vi ste horda feministkinja, ja mrzim feministkinje", i počinio samoubojstvo, vjerujući da su studentice krive što nije primljen na Sveučilište. Nakon tog događaja inicirana je potpora za obrazovne programe kojima bi se stalo na kraj nasilju nad ženama. 1991.g. kanadska je vlada proglasila 6. prosinac Nacionalnim danom sjećanja i akcije protiv nasilja nad ženama.

• 10. prosinca - Međunarodni dan ljudskih prava
  

10. prosinca 1948. je prekretnica u suvremenoj povijesti. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima kao dokument predstavlja osnovu pravno obvezujućih međunarodnih instrumenata zaštite ljudskih prava nastalih nakon 1948. Republika Hrvatska je ratificirala Deklaraciju i ona je sukladno Ustavu RH sastavni dio ustavnopravnog poretka naše zemlje.

Po uzoru na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj je 2004. proglašen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna u znak sjećanja na tri žene (Gordanu Oraškić,  Ljiljanu Hvalec i Hajru Prohić) koje je u zgradi Općinskog suda u Zagrebu dana 22. rujna 1999. ubio Mato Oraškić tijekom brakorazvodne parnice za što je osuđen na 40 godina zatvora.

(slika: Amnesty International - Stop Violence Against Women)

Na web stranicama MUP-a možete pronaći mnogo korisnih informacija o obiteljskom nasilju, a najkorisniji su savjeti žrtvama obiteljskog nasilja o tome što učiniti prilikom intervencije policije kako bi pomogli/e u razjašnjavanju okolnosti nasilničkog događaja. Svakako ih pogledajte ovdje.